Električna energija

Lista najvećih emitera CO2 u 2019. u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Kipru, Rumuniji i Sloveniji

eu-ets-najveci-emiteri-co2-2019

Slika: Pixabay

Objavljeno

11.05.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.05.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Termoelektrane na lignit zauzimaju najviše pozicija na listi tri najveća emitera CO2 u 2019. godini u zemljama članicama Evropske unije u regionu. Ova postrojenja su na deset od 18 mesta u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Kipru, Rumuniji i Sloveniji.

Nakon elektrana na ugalj, druga najveća grupa emitera su cementare, i to u Hrvatskoj, na Kipru i u Sloveniji, a treća su postrojenja za proizvodnju električne energije iz gasa i nafte, koja se sva nalaze na Kipru.

(Ovde možete videti ceo spisak.)

Prema analizi koju je napravio evropski think tank Ember, elektrane na lignit i dalje dominiraju na evropskoj listi deset najvećih emitera ugljen-dioksida. Najveći emiter u EU je poljska elektrana Belchatow, a onda sledi šest nemačkih postrojenja.

Na ovu listu uspela je da uđe samo jedna elektrana iz regiona i to Termoelektrana (TE) Maritsa East 2 kojom upravlja bugarska državna kompanija BEH, navodi se u analizi koja je zasnovana na preliminarnim podacima o emisijama za 2019. godinu u okviru EU Sistema za trgovanje emisijama (EU ETS).

Emisije u okviru EU ETS sistema smanjene 8,7%

Emisije gasova sa efektom staklene bašte svih operatera obuhvaćenih EU ETS sistemom u 2019. godini smanjene su 8,7% u odnosu na nivo iz 2018. To je, kako je saopštila Evropska komisija, rezultat smanjenja emisija iz stacionarnih postrojenja 9% i povećanja emisija iz aviosaobraćaja 1%.

Smanjenje emisija u proizvodnji energije posledica je prebacivanja elektrana sa uglja na gas i gradnje vetroelektrana i solarnih instalacija

Elektroenergetski sektor je uzrok više od polovine emisija (52%) u okviru EU ETS sistema. Ember je naveo da su emisije iz ovog sektora smanjene 13% (129 megatona), i to kameni ugalj je zabeležio pad od 28% (81 MT), a lignit 18% (60 MT). Ovaj uspeh delom je umanjen povećanjem emisija iz proizvodnje energije iz nafte i gasa od 3% (12 MT).

Elektrane na lignit prozvele su 17% emisija, a na kameni ugalj još 13%

Otprilike polovina pada emisija iz elektroenergetskog sektora posledica je prebacivanja elektrana sa uglja na gas, a druga polovina je došla zbog gradnje novih vetroparkova i solarnih instalacija, naveo je u analizi Ember.

Elektrane na lignit prozvele su 17% emisija, a istovremeno su obezbedile samo 9% električne energije u Evropi. Na drugoj strani, kameni ugalj je uzrok 13% emisija, a obezbedio je 10% električne energije.

Sektor čelika bio je najveći emiter CO2 u sedam zemalja

Prošle godine se prvi put desilo da najveći emiter CO2 u Holandiji i u Španiji budu čeličane na ugalj, koje su tu titulu ponele i u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Austriji, Finskoj i Slovačkoj, navodi se u izveštaju.

Sektor čelika „zaslužan“ je za 8% emisija u okviru EU ETS sistema.

Za proizvodnju čelika biće potrebne ogromne količine čiste električne energije

Iako se tradicionalno smatra sektorom čija dekarbonizacija je teško izvodljiva, tehnologije za pravljenje čelika bez uglja se razvijaju veoma brzo.

U budućnosti će proizvodnja čelika – bilo da se zasniva na vodoniku dobijenom elektrolizom ili u pećima na električnu energiju (EAF) – zahtevati ogromne količine električne energije bez emisija CO2, proizvedene iz vetra i sunca, naveo je u izveštaju Ember.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

11. maj 2020. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

11. maj 2020. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

11. maj 2020. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

11. maj 2020. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti