Foto: IICA
Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) je u Zagrebu održao svoju treću međunarodnu konferenciju o klimatskim promenama Future Green Business, na temu uloge poslovnog i finansijskog sektora u ublažavanju klimatskih promena. Predsednica IICA Marija Pujo Tadić izjavila je da Evropa želi da se druge države i glavni igrači u svetu pridruže njenim ambicioznim klimatskim ciljevima i delovanju.
Specijalna gošća je bila Abze Đigma, jedna od najistaknutijih afričkih pregovarača o globalnim klimatskim sporazumima. Po njenim rečima, pravedna tranzicija nije moguća bez afričkih mineralnih resursa, a Afrika je spremna za saradnju na tom planu uz uzajamno poštovanje.
Na putu ka dostizanju klimatske neutralnosti do polovine 21. veka, EU i njene države članice nameravaju da za 2040. godinu odrede međucilj smanjivanja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 90 odsto. Za to je potreban hitan prelazak na niskougljeničnu i održivu privredu. Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) sa sedištem u Zagrebu daje doprinos ovom procesu edukacijom, informisanjem, podizanjem svesti i umrežavanjem poslovne zajednice i finansijskog sektora u Hrvatskoj.
IICA svojim aktivnostima podstiče razmenu znanja i jačanje društvene i lične odgovornosti usmerene ka održivosti i pomaže kompanijama u prilagođavanju načina rada i upravljanja potrebama za ostvarivanje stabilnog rasta, radi savladavanja klimatske krize.
Institut je na svojoj trećoj međunarodnoj konferenciji Future Green Business u Zagrebu okupio zvaničnike EU i Hrvatske kao i predstavnike privrede u Hrvatskoj. Tema je bila Kako poslovni i financijski sektor može pridonijeti ublaženju klimatskih promjena (EU i Afrika).
Za prelazak na održivu privredu su izuzetno važni pouzdani partneri
Predsednica IICA i specijalna savetnica-izaslanica za klimatske promene Vlade Hrvatske Marija Pujo Tadić istakla je da je ovaj skup refleksija na nedavno održani treći Ministarski sastanak Evropske unije i Afričke unije, na kojem je obeleženo 25 godina njihovog partnerstva. Cilj je bio ukazati poslovnom i finansijskom sektoru na značaj ove saradnje u vreme klimatske krize.
EU je najveći trgovinski partner Afrike i najveći investitor i donator razvojne i humanitarne pomoći na tom kontinentu
„Oba kontinenta neminovno moraju proći svoj put transformacije gospodarstva u održivo gospodarstvo. A na tom putu iznimno je važno imati pouzdane partnere. Europa i Afrika primjer su dvadesetpetogodišnje snažne globalne suradnje, usmjerene na mir, sigurnost, upravljanje, prosperitet i ljudsku dimenziju“, poručila je Pujo Tadić.
Ona je ocenila da je Afrika geopolitički prioritet EU u vreme povećane geopolitičke nestabilnosti. Marija Pujo Tadić je napomenula da je EU najveći trgovinski partner Afrike te najveći investitor i donator razvojne i humanitarne pomoći.
“Europa ostaje predana svojim klimatskim ciljevima i ambicijama te poziva i druge države i glavne igrače da se pridruže tim abicioznim ciljevima i djelovanju, kao i sve zemlje da ispune svoja nacionalna obećanja u susret COP-u 30 u Brazilu”, istakla je.
U okviru konferencije je održana panel-diskusija predstavnika velikih hrvatskih kompanija iz oblasti industrijske proizvodnje, logistike i finansija.
Čović Vidović: Politika EU prema Africi više nije razvojna, već usmerena na tržišna partnerstva
Zamenica voditeljice predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medijskog tima Andrea Čović Vidović navela je da je Savet EU upravo objavio da su administracija u Briselu i države članice 2023. mobilizirale 28,6 milijardi evra javnih sredstava za klimatsko finansiranje na međunarodnom planu i 7,2 milijarde iz privatnih izvora.
„Ta podrška je sve više usmerena ne samo na adaptaciju i ublažavanje, već ka strateškim partnerstvima, kao što je ono s Afrikom, našim veoma bitnim partnerom za održivu budućnost“, izjavila je.
Evropska komisija predvodi promene kroz zakonske inicijative koje oblikuju globalnu klimatsku tranziciju, naglasila je Čović Vidović. „Što se tiče naše politike prema Africi, ona više nije razvojna. Ona je usmjerena na tržišna partnerstva na obostranu korist. Naravno, pritom svakako i na korist globalne klime“, navela je.
Odluke političkih i poslovnih lidera za pregovaračkim stolom utiču na svakoga
Specijalna gošća i govornica na konferenciji je bila Abze Đigma, princeza naroda Mosi, većinskog u Burkini Faso, i kopredsednica Pariskog komiteta za izgradnju kapaciteta (PCCB), koji deluje u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC). Ima dve decenije iskustva u međunarodnim pregovorima o klimi.
Abze Đigma se posebno osvrnula na koncepciju pravedne tranzicije. I politički i poslovni lideri treba da budu svesni da njihove odluke u pregovorima utiču na svakog, a pogotovo da je na njima odgovornost da poboljšaju uslove života, po njenim rečima.
Evropska unija i Afrička unija su na pomenutom sastanku razmatrale mogućnosti saradnje u domenu kritičnih minerala, kazala je Abze Đigma. Pravedna tranzicija nije moguća bez afričkih mineralnih resursa, a Afrika je spremna za saradnju na tom planu uz uzajamno poštovanje, naglasila je.
Nije fer da dozvole stranim rudarskim kompanijama njima otvaraju pristup međunarodnom finansijskom tržištu i milijardama za investiranje, a da afričke zemlje u kojima su im projekti i domaća privreda od toga nemaju ništa, navela je Abze Đigma. Zato pravni okvir treba da propiše učešće države i lokalnih firmi u vlasništvu, da bi korist bila zajednička, objasnila je.
Abze Đigma se takođe zalaže za osnaživanje mladih, slabijih i žena, između ostalog omogućavanjem pristupa održivoj i priuštivoj energiji u ruralnim područjima.
Privatni sektor ima odgovornost, ali i jedinstvenu priliku da bude deo rešenja
Bez sistemskog i odlučnog delovanja, globalna temperatura će nastaviti da raste, uz sve ozbiljnije posledice na privredu, društvo i prirodu, upozorila je državna tajnica (sekretarka) hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš.
„Poslovni i financijski sektor imaju odgovornost, ali i jedinstvenu priliku da svojim alatima, znanjem i kapitalom postanu dio rješenja. Poduzeća koje integriraju upravljanje klimatskim promjenama, klimatskim rizicima, u srž svojih strategija, ne samo da pridonose zaštiti okoliša, već postaju otpornija, konkurentnija i privlačnija investitorima“, napomenula je.
Radić Lakoš: Socijalna pravednost mora biti sastavni dio zelene tranzicije
Radić Lakoš je podvukla da će Hrvatska iskoristiti evropska i nacionalna sredstva za zelenu tranziciju ciljano i transparentno, vodeći računa o tome da niko ne ostane zanemaren.
„Socijalna pravednost mora biti sastavni dio zelene tranzicije, jer ona nije privilegija, već pravo svih naših građana“, dodala je i napomenula da toj državi sleduje 1,26 milijardi evra iz Socijalnog klimatskog fonda (SCF) Evropske unije. Radić Lakoš je rekla da na ovaj iznos Hrvatska dodaje 420 miliona evra. SCF je namenjen finansijskoj podršci ranjivim domaćinstvima i preduzećima.
Ova sredstva doprinose klimatskim ciljevima kroz dekarbonizaciju saobraćaja, poboljšanje energetske efikasnosti zgrada i otvaranje zelenih radnih mesta.
Hrvatskoj do 2030. sledi 1,3 milijarde evra iz prihoda od prodaje dozvola za CO2
Dalje, iz Modernizacionog fonda EU su do 2030. na raspolaganju prihodi od dozvola za ispuštanje ugljen-dioksida koje trenutno ukupno vrede 1,3 milijarde evra, podsetila je Radić Lakoš. Ta sredstva su namenjena, između ostalog, za dekarbonizaciju sistema grejanja, energetsku efikasnost i niskougljenični drumski saobraćaj.
Za tekuću godinu je predviđeno još pet javnih poziva za ukupno 285 miliona evra iz Modernizacionog fonda
Do sada su raspisana tri poziva i 224 korisnika su dobila ukupno 80 miliona evra. Za 2025. je predviđeno još pet poziva, vrednih 285 miliona evra u zbiru, od čega će deo podrške biti pružen kroz finansijske instrumente, dodala je Radić Lakoš.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Hrvatske je za dvadeset godina postojanja sproveo gotovo 60.000 projekata u domenu održivog razvoja i zelene tranzicije, kazao je njegov direktor Luka Balen. „Klimatske promjene, kao što vidimo, nisu pitanje budućnosti. One su pitanje svakodnevnog življenja, utkane u sve pore života“, izjavio je.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.