Vesti

Koncept zelene ekonomije mora imati veći značaj u društvu

Koncept zelene ekonomije mora imati veci znacaj u drustvu

Slika: Miloš Ćirković

Objavljeno

12.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Autorka: Maja Pavlica, Udruženja novinara „Eko vest“

Udruženje novinara „Eko vest“ uz medijsku podršku EKOlista a u okviru projekta „Jačaj svest – životna sredina je prva vest!“, koji je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine, organizivalo je panel diskusiju „Kako se baviti zelenom ekonomijom u Srbiji”.

Cilj panel diskusije bio je da javnosti i građanima približimo i ukažemo na koncept zelene ekonomije, kao modela koji podrazumeva reciklažu i vraćanje u upotrebu svih materijala iz otpada u privredu i u energetske svrhe. Takođe, želili smo da ukažemo da u trenutku kada su efekti klimatskih promena sve očigledniji i prisutniji, koncept zelene ekonomije mora imati sve veći značaj i primenu u društvu i zajednici.

S tim u vezi, pokušali smo da odgovorimo na nekoliko važnih pitanja koja se tiču zelene ekonomije – od toga šta predstavlja koncept cirkularne ekonomije, kako ga razvijati kod nas, do toga koji su benefiti ove ekonomije. Predstavljeni su i primeri dobre prakse, kao i koliko i na koji način je ova tema prisutna u medijima. O ovim temama govorili su eminentni domaći stručnjaci, eksperti u svojim oblastima.

Procene su da se uvođenjem cirkularne ekonomije može otvoriti 30.000 novih radnih mesta i povećati konkurentnost privrede čime bi Srbija postala regionalni lider u razvoju i investicijama

Državni sekretar Ivan Karić rekao je da je novoformirano Ministrastvo zaštite životne sredine izdvojio 20 miliona dinara za 64 projekta nevladinih organizacije i medije. Smatra da to nije dovoljno i da će ubuduće izdvajati više novca za te namene. Ovom prilikom, istakao je Karić, i veliku ulogu medija u zaštiti životne sredine i najavio novi koncept saradnje – dane otvorenih vrata za NVO i medije.

„Procene su da se uvođenjem cirkularne ekonomije može otvoriti 30.000 novih radnih mesta i povećati konkurentnost privrede čime bi Srbija postala regionalni lider u razvoju i investicijama“, izjavio je master analitičar životne sredine Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju.

„Za nas Cirkularan ekonomija počinje sa dizajnom proizvoda koji je izuzetno bitan jer samo oni proizvodi koji su napravljeni tako da nakon njihovog iskorišćenja oni predstavljaju sirovinu koju je jednostavno reciklirati i vratiti u ciklus imaju odlike cirkularne ekonomije. Takođe, vrlo značajan segment u životnom ciklusu proizvoda predstavlja i način na koji se crpe sirovine za njihovu proizvodnju koji je neophopdno da bude održiv,“ izjavila je menadžerka Jelena Kiš iz Recan Fondacije za sakupljanje i reciklažu limenki.

Master inženjer zaštite životne sredine Igor Jezdimirović, predsednik Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije”, rekao je da su bogatstvo i dostupnost plodnog zemljišta, čistih vodotokova i bogat biodiverzitet u kombinaciji sa upornošću i snalažljivošču bili i ostali ključ opstanka ljudi u Srbiji. Zato je potrebno više nego ikada stvoriti preduslove za razvoj cirkularne ekonomije, jer ona ne predstavlja samo uštedu u koriščenju prirodnih resursa već i način očuvanja i zaštite naše životne sredine i zdravlja.

“Ako govorimo koliko je zelena ekonomija zastupljena kao tema u medijima, na prvi pogled, može se videti da nije dovoljno, jer po analizi tekstova u štampanim medijima objavljeno je tek tridesetak tekstova u poslednje tri godine koji pominju termin zelena ekonomija. Ako uzmemo u širom kontestu priču o zelenoj ili cirkularnoj ekonomiji, reciklaža je vodeći instrument na putu ka cirkularnoj ekonomiji koja podrazumeva korišćenje obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost, onda možemo reći da su te teme prisutne u medijima. Ako dublje analiziramo teme iz oblasti zaštite životne sredine nisu dovoljno zastupljene u medijima i trebalo bi više animirati novinare i medije da se bave ovim temema“,  kazala je novinarka i urednica emisije „Pod staklenim zvonom” Radio Novog Sada, Dragana Ratković.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

sostanj ugalj termoelektrana blok 6

Glavni blok jedine slovenačke elektrane na ugalj neće raditi do jeseni

12. decembar 2017. - Blok 6, snage 600 MW, u elektrani Šoštanj neće biti pokrenut pre kraja septembra, kada se očekuje porast potražnje za toplotnom energijom

IHA Turska 2024 ponovo prva u Evropi novom kapacitetu hidroelektrana

Turska 2024. ponovo prva u Evropi po novom kapacitetu hidroelektrana

12. decembar 2017. - Kapacitet hidroelektrana u svetu se prošle godine popeo 1,7 odsto na 1,44 teravata, objavilo je Međunarodno udruženje za hidroenergiju (IHA)

gas interkonekcija srbijagas nomagas

Srbija i Severna Makedonija rade na projektu gasne interkonekcije

12. decembar 2017. - Srbijagas i Nomagas su izrazili nameru da ubrzo realizuju projekat izgradnje gasnog interkonektora Severna Makedonija – Srbija.

Voda u 11 francuskih opstina kontaminirana vecnim hemikalijama

Voda u 11 francuskih opština kontaminirana večnim hemikalijama

12. decembar 2017. - Zbog prisustva PFAS-a, večnih hemikalija, voda sa česme je proglašena nebezbednom za piće za najosetljivije grupe stanovništva