OIE

Kineski GCL napravio još jedan korak u razvoju solarne elektrane u Srbiji

srbija knjazevac solar gcl Central Europe Energy Company

Foto: Vilius Kukanauskas from Pixabay

Objavljeno

06.02.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.02.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kineska kompanija GCL napravila je još jedan korak ka gradnji solarne elektrane Knjaževac. Projekat u istočnoj Srbiji je jedan od najvećih u razvoju u zemlji.

Opštinsko veće Opštine Knjaževac je odobrilo nacrt odluke o izradi plana detaljne regulacije za solarnu elektranu Knjaževac na teritoriji ove opštine.

Javna raspravi o nacrtu odluke trajala je od 3. do 5. februara. Nakon donošenja odluke o izradi plana, biće organizovan rani javni uvid u trajanju od 15 dana.

Inicijativu za izradu plana podneo je zainteresovani investitor Central Europe Energy Company registrovana u Beogradu, navodi se u nacrtu odluke.

Investitor ima ugovor o priključku na prenosnu mrežu

Vlasnik 90 odsto firme je GCL Intelligent Energy (Suzhou) iz Kine, a ostatka Central Europe Consulting Company iz Beograda.

Inače, Central Europe Energy Company je jedna od firmi sa kojima je Elektromreža Srbije (EMS) u maju prošle godine potpisala ugovore za priključenje 11 elektrana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Među njima je bilo devet solara i dve hibridne elektrane – solar sa baterijama. Ukupna snaga elektrana sa kojima su potpisani ugovori iznosi, kako je naveo EMS, 2.052 MW. Snaga fotonaponske elektrane Knjaževac je, prema EMS-u, 136 MW i najveća je od svih 11 pomenutih projekata.

Đokić: Ulaganje od 200 miliona evra

Predsednik Opštine Knjaževac Milan Đokić izjavio je da je reč o najvećoj investiciji u istoriji opštine- Ulaganje je procenjeno na oko 200 miliona evra, dodao je on, prenele su Knjaževačke novine.

Planom detaljne regulacije će se razraditi područje od oko 267 hektara. Lokacija buduće solarne elektrane Knjaževac nalazi se na delovima katastarskih opština: Krenta, Ponor, Mučibaba i Miljkovac, na teritoriji opštine Knjaževac.

Rok izrade plana je 12 meseci, od dana donošenja odluke. Sastavni deo odluke je i odluka o sprovođenju postupka Strateške procene uticaja na životnu sredinu plana.

Nacrt odluke predviđa i izradu Studije zaštite nepokretnih kulturnih dobara i dobara koja uživaju prethodnu zaštitu, sa prevashodnim osvrtom na arheološko nasleđe, navodis e u nacrtu odluke.

Trenutno najveća solarna elektrana u Srbiji je solarni park firme Nofar Energy, snage 27 MW. Projekat sa najvećim planiranim kapacitetom je Solarina, snage 150 MW, u vlasništvu kompanija CWP Europe.

GCL posluje na skoro svim kontinentima i bavi se proizvodnjom solarnih panela i baterija za skladištenje energije, kao i razvojem nisko-ugljeničnih energetskih rešenja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Globalni zbirni rast solara vetra 2025 iznosio rekordnih 814 gigavata

Globalni zbirni rast solara, vetra 2025. iznosio rekordnih 814 gigavata

6. februar 2026. - Fotonaponski i kapacitet vetrolektrana su 2025. skupa porasli neviđenih 814 gigavata i 17 odsto više nego prethodne godine, objavio je Ember

entso e spanija nestanak struje finalni izvestaj

ENTSO-E objavio finalni izveštaj o nestanku struje u Španiji i Portugalu

6. februar 2026. - Evropska mreža operatora prenosnog sistema za električnu energiju objavila je konačni izveštaj o nestanku struje 28. aprila 2025.

energetska zajednica zapadni balkan ecrb izvestaj mrezarine

Energetska zajednica predlaže reformu mrežarina za električnu energiju

6. februar 2026. - Novi izveštaj Energetske zajednice utvrdio je reforme potrebne za modernizaciju naknada za prenosnu i distributivnu mrežu

Svi da stede gorivo IEA upalila alarm zbog svetske energetske krize

Svi da štede gorivo – IEA upalila alarm zbog svetske energetske krize

6. februar 2026. - Efekti sve intenzivnije energetske krize izazvane iranskim ratom mogu se ublažiti nizom mera na strani potražnje u saobraćaju, kuvanju i industriji