Klimatske promene

Kako razlikovati zeleni vodonik od plavog, sivog ili ružičastog: ovo je standard za zeleni H2

Kako razlikovati zeleni vodonik od plavog, sivog ili ruzicastog evo definicije H2 iz obnovljivih izvora

Foto: iStock

Objavljeno

19.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vodonik je postao vid energije kojem se predviđa svetla budućnost u energetskoj tranziciji, što stvara krupne poslovne mogućnosti za proizvodnju i korišćenje, ali i za zloupotrebe, kao što je lažno predstavljanje nečega da je zeleno (eng. greenwashing). Kako bi se to izbeglo, ali i jasno odredilo šta je zeleni, na jednoj strani, a šta ostali vodonik – plavi, sivi, ružičasti, Organizacija za zeleni vodonik (eng. Green Hydrogen Organization – GH2) objavila je Standard za zeleni vodonik (GH2).

Korišćenje vodonika vidi se kao rešenje za zamenu fosilnih goriva u teškoj industriji i transportu, sektorima gde je dekarbonizacija teško izvodljiva. Razlog je što kod njegove upotrebe nema štetnih emisija jer su jedine emisije voda, ali situacija je drugačija prilikom proizvodnje. U zavisnosti od toga koja energija se koristi za njegovu proizvodnju, tačnije dobijanje elektrolizom iz vode, pojavljuje se i emisije gasova sa efektom staklene bašte (eng. GHG).

Najviše vodonika danas se dobija uz pomoć prirodnog gasa

Baš zbog toga švajcarska neprofitna organizacija GH2 kaže da svi moraju da znaju da je zeleni vodonik proizveden bez značajnih GHG emisija. To je razlika, dodaju, u odnosu na najveći deo trenutno proizvedenog vodonika koji se dobija uz pomoć prirodnog gasa. A, rezutat te proizvodnje je, kako ističu, više od deset kilograma emisija CO2 za svaki dobijeni kilogram vodonika.

Nakon konsultacija sa industrijom, GH2 je došao do definicije zelenog vodonika, koju je nazvao Standard za zeleni vodonik (eng. Green Hydrogen Standard), što je, tvrde, prva globalna definicija zelenog vodonika, koja bi trebalo da služi i za sertifikaciju i obeležavanje: zeleni vodonik je vodonik proizveden elektrolizom vode sa 100 dosto ili skoro 100 odsto obnovljive energije sa skoro nultim GHG emisijama.

Skoro nulte emisije znače da se vodonik dobija uz emisije CO2 koje su manje ili jednake 1 kilogramu po kilogramu vodonika, s tim da je reč proseku za 12 meseci. Standard takođe predviđa i poštovanje standarda životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (eng. Environmental, Social and Governance – ESG).

Definicija zasnovana na vodećim tehnologijama

Definicija je zasnovana na tehnologijama koje su vodeći kandidati za povećanje proizvodnje zelenog vodonika: hidroenergija, vetar, solar, geotermal, energija plime, oseke, rekao je Malkolm Turnbul, predsednik Organizacije za zeleni vodonik.

On je naveo da postoje zemlje koje veruju da nuklearna energija može da odigra ulogu u energetskoj tranziciji, ali on smatra da ova vrsta energije ima nerešena pitanja u vezi sa životnom sredinom i bezbednošću, koja ovaj Standard ne može da reši.

Planirano izdavanje serfikata o poreklu

Treba reći da je nuklearna energija „odgovorna“ za jednu „boju“ vodonika – to je ružičasti vodonik. Najrasprostranjeniji je, kako je već rečeno, plavi proizveden iz prirodnog gasa, ali sa emisijama CO2 koja se skladište, i sivi koji se takođe proizvodi od metana, ali bez skladištenja emisija.

Inače, organizacija GH2 je pozvala proizvođače zelenog vodonika da njihove projekte akredituje nezavisno akreditaciono tele GH2 kako bi mogli da koriste oznaku „GH2 Green Hydrogen“, a dobiće i pravo da GH2 sertifikatima o poreklu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

19. maj 2022. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

19. maj 2022. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

19. maj 2022. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

19. maj 2022. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti