Javni dijalog o održivosti i zaštiti klime

Treća Međunarodna konferencija ‘Energija. Razvoj. Demokratija.’ održana je u Podgorici, pod nazivom ‘Kako uspješan politički dijalog može da obezbijedi održivo korištenje energije i zaštitu klime u Jugoistočnoj Evropi’. U dvodnevnom događaju su učestvovali predstavnici parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope (JIE), lideri i liderke organizacija civilnog društva, eksperti/ce iz oblasti energije, predstavnici vladinih institucija i privatnog sektora.

Pripreme za integraciju

Cilj konferencije je razmjena informacija i ideja u cilju poboljšanja razumijevanja dinamike i pravca Evropske unije u pogledu održive energije i ciljevia zaštite klime, ali i razumijevanje specifičnih izazova sa kojima se suočavaju zemlje JIE pojedinačno, kao i regija u cjelini. Dalji fokus je bio na razmjeni primjera uspješnog razvoja i implementacije politika, sprovodenih uz podršku stvorenu kroz procese javnog dijaloga, koji bi trebalo da pomognu regionu u pripremi za punu integraciju u Evropski energetski prostor.

Konferenciju je otvorio Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je istakao centralnu ulogu parlamenta u javnom dijalogu o održivom korištenju energije. Skup je doveo do sporazumnog zaključka da energija nije luksuz, već osnova za razvoj i prosperitet društva, i da treba da se razmatra u širim krugovima, s posebnim naglaskom na parlamente JIE, organizacije civilnog društva i širu javnost, kao što je istaknula Gudrun Steinacker, ambasadorica Njemačke u Crnoj Gori, i Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Model za parlamentarne rasprave

Nagrada ƞ (eta) za 2015. godinu je dodijeljena Aleksandru Damjanoviću, predsjedniku Odbora za ekonomiju, budžet i finansije Skupštine Crne Gore. Nagradu dodjeljuje Mreža škola političkih studija u Jugoistočnoj Evropi, u koordinaciji sa Deutsche Gesellschaft für Internationalle Zusammenarbeit (GIZ). Ideja je da se podstakne poboljšanje javnog dijaloga o održivom korištenju energije u Jugoistočnoj Evropi i oda priznanje pojedincima za njihove napore u promoviranju energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Damjanović je dao veliki doprinos organizaciji prvih parlamentarnih slušanja o energetskoj efikasnosti i održivom korištenju energije u Crnoj Gori. To je poslužilo kao model za parlamentarna slušanja u drugim zemljama. U svom govoru na konferenciji, on je naglasio da istinska demokratija ne može postojati ako se glas građana ne čuje u procesima donošenja odluka.

Konferencija je organizirana u sklopu regionalne inicijative „Javni dijalog o održivom korištenju energije u Jugoistočnoj Evropi“, koju je sprovela Mreža škola političkih studija u Jugoistočnoj Evropi (koja djeluje pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope) uz podršku GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost, koji je podržan od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), i uz podršku njemačke Savezne fondacije za životnu sredinu (DBU). Dodatnu podršku su pružili Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), Asocijacija Jugoistočne Evrope iz Minhena, Sekretarijat energetske zajednice i Privredna komore Crne Gore.

Utisci učesnika: 

Janez Kopač, direktor, Sekretarijat Energetske zajednice 

Energetska zajednica radi na razvoju sigurnog, održivog i konkurentnog tržišta energije, a to zahtijeva jaku saradnju i koordinaciju na različitim nivoima. Konferencija je postigla upravo to – okupila je širok spektar aktera. Upravo ovakav pristup je potreban za transformaciju energetskog sektora u regiji. Uspješna provedba reformi sektora energije u praksi zahtijeva snažan osjećaj vlasništva nad procesom od strane svih relevantnih aktera. Posebno bih pozdravio sudjelovanje članova parlamenta jer je njihova podrška apsolutno neophodna u smislu usvajanja reformi energije.

Gudrun Steinacker, ambasadorica Njemačke u Crnoj Gori

Energija je važna, ako ne i presudna tema u Jugoistočnoj Evropi, a rekla bih da je povezivanje sa razvojem i demokratijom, kao što je urađeno tokom ove Konferencije, od velike važnosti s obzirom na rastuće autoritarne tendencija u regionu.

Dijalog o pitanjima energije u demokratiji mora podrazumjevati, na prvom mjestu, sveobuhvatan dijalog sa svim zainteresiranim stranama, parlamentom, vladama, poslovnom zajednicom, građanskom i akademskom zajednicom. U vremenima ekonomske stagnacije i klimatskih promjena održiva rješenja za energetska pitanja su od vitalnog značaja. Ovakav dijalog je često zahtjevan. Dnevni red vlada u zemljama Zapadnog Balkana je, što se tiče energetske politike, obično u službi ekonomskog interesa pojedinih grupa prije nego analiza javnih potreba. Civilno društvo se često smatra za glavnu prepreku na putu realizacije upitnih projekata koji se većinom i ne odnose na održivu energiju. Nevladine organizacije, posebno one koji se bore za zaštitu okoliša i prirode, tretiraju se kao neprijatelji, a ne kao partneri u pronalaženju adekvatnih, i ponoviću, održivih rješenja. Ovakvi sukobi se mogu prevladati samo dijalogom, iskrenim dijalogom. Parlamenti kao najvažnije političke institucije u demokratiji su najpogodnije mjesto za takav dijalog.

Aleksandar Damjanović, član Skupštine Crne Gore, predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet

Nagrada me ohrabruje i motiviše na još veću fokusiranost i isticanje dilema koje se tiču ključnih energetskih izazova sa kojima će se Crna Gora još suočiti, prevashodno mislim na izgradnju objekata od strane države i privatnog sektora, kao i usvajanje i punu i neselektivnu primjenu regulative, prije svega, novog zakona o energiji o kojem skupština tek treba da odluči.

Angažman skupštine i nadležnog odbora podrazumijeva stalnu pažnju na tekuće investicije, kao što je slučaj sa podvodnim strujnim kablom između Italije i Crne Gore. Naravno, u ovako složenom području je neophodna stalna saradnja i neka vrsta koordinacije između Skupštine Crne Gore i civilnog društva, odnosno relevantnih nevladinih organizacija. Drugim riječima, to je preduslov za donošenje navedenih odluka, koje treba da se donesu isključivo na osnovu stručnih mišljenja i javnog interesa, a ne na osnovu trenutnih političkih interesa ili sklonosti pojedinih zainteresiranih strana, bilo da su u Crnoj Gori ili van nje. 

Gazmend Turdiu, zamjenik generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju

Razmjena informacija i ideja za bolje razumijevanje dinamike i smjera EU i globalnih ciljeva održive energije i zaštite klime su glavni izazovi za naš region.

Vijeće za regionalnu saradnju je bilo aktivno u ovoj oblasti, uglavnom kroz implementaciju Strategije JIE za 2020. godinu, priznajući da je najveći poticaj za regionalnu saradnju u Jugoistočnoj Evropi mogućnost ulaska u EU, regionalizacija i stvaranje većih tržišta za atraktivne mogućnosti ulaganja i, istovremeno, najniže moguće cijene. Nedavno ključno dostignuće u oblasti energetike – usvajanje Strategije Energetske unije iz februara 2015. – poziva na veću saradnju između EU i njenih najbližih susjeda, čime se otvara više mogućnosti za saradnju sa Jugoistočnom Evropom. Uprkos donekle problematičnim okolnostima, Energetska unija kao takva i njen produžetak u JIE, predstavlja isplativ projekt jer na svim stranama postoji jasna politička volja. Sigurnost, konkurentnost i održivost su i dalje tri stuba na kojima počivaju sigurnost i ekonomski potencijali Jugoistočne Evrope.

Jasna Sekulović, voditeljica projekta Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost

Svaka konferencija ‘Energija. Razvoj. Demokratija.’, kao i ova treća održana u Podgorici, daje novi talas energije dijalogu o održivom korištenju energije u energetskoj efikasnosti. Uz snažnu podršku GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost, Konferencije predstavljaju jedinstvenu priliku za niz aktera u JIE (članovi parlamenata, vladini zvaničnici, nevladine organizacije, predstavnici biznisa, predstavnici na lokalnom nivou i stručnjaci) da prikupljaju i razmjenjuju iskustva i najbolje prakse, i na taj način dolaze do novih perspektiva i viđenja situacije.

Tema održivog korištenja energije dostigla je viši nivo percepcije time što se ne smatra isključivo  pitanjem tehničke prirode, već temom koja traži doprinos svih grupa aktera u cilju postizanja zajedničkog blagostanja, kako na državnom tako i na regionalnom nivou.

Ksenija Petovar, Univerzitet u Beogradu

Jedno od zanemarenih pitanja je šteta koju proizvodnja energije iz fosilnih goriva uzrokuje u smislu zdravlja građana i stanja životne sredine – zagađenje zemljišta, vode i zraka. Ona se mjeri milijardama eura. Štete i gubici nisu uračunati u cijenu energije koja se proizvodi iz fosilnih goriva, pa se na taj način i dalje čini da je energija iz fosilnih goriva jeftinija od energije iz obnovljivih izvora. Drugi problem je što niko neće biti odgovoran za štetu, a troškove snose građani. Oni plaćaju svojim novcem, svojim zdravljem, bolesnim potomstvom, svojom uništenom i bezvrijednom imovinom, zagađenom zemljom, vodom i zrakom.

Obim i rizik od energetskog siromaštva su ključni predmet energetske politike. Širenje znanja o ekonomskoj i tehničkoj dostupnosti alternativnih načina grijanja i hlađenja za stambene, javne i poslovne objekte predstavlja ključni korak u angažiranosti građana.

Boris Raonić, predsjednik Građanske alijanse iz Crne Gore

Konferencija je pokazala važnost kvalitetnog i dugoročnog dijaloga o energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije, i održivom korištenju energije. To je upravo ono što mi, kao politička škola, naravno sa drugim školama u regiji, već nekoliko godina intenzivno naglašavamo upravo kroz projekt koji provodimo, kao i konferenciju koja je održana.

Svim zemljama Jugoistočne Evrope je potrebna stručna pomoć u ovoj oblasti, čak i sa snažnom voljom, koja je upitna, izvršne vlasti nisu u stanju da ispune sve zahtjeve održive energije i klimatskih promjena. Upravo u tom kontekstu je potrebno aktivno učešće civilnog društva u procesu stvaranja, kao i implementacije energetske politike i politike zaštite životne sredine. Na konferenciji koju smo organizirali okupilo se preko 130 sudionika iz više od 10 evropskih zemalja: parlamentarci, nevladine organizacije, predstavnici ministarstava i lokalnih vlasti, kao i stručnjaci, tako da je ovo idealna prilika za razmjenu mišljenja i ideja na temu, ali i za upoznavanje sa primjerima dobre prakse.

Lidija Živčić, viši ekspert, Reach projekt iz Slovenije

Iako je Evropska unija jedno od najrazvijenijih područja na svijetu, procjenjuje se da oko 20% do 25% njenih građana pati od energetskog siromaštva. Situacija je još ozbiljnija u regiji Jugoistočne Evrope, gdje više od 30% domaćinstava ima ovaj problem. Energetsko siromaštvo je situacija u kojoj se domaćinstvo bori da zadovolji, ili čak nema mogućnost da zadovolji, osnovne potrebe za energijom. Većinom su to penzioneri, nezaposleni, i korisnici socijalne pomoći. Njihova loša ekonomska situacija najčešće ide u paru sa niskom energetskom efikasnošću njihovim domova.

Konferencija je istakla ovu važnu temu i omogućila razmjenu mišljenja kroz panel diskusije, kako bi se vidjelo kako se problem može riješiti kroz saradnju različitih strana.

Borko Raičević, stručnjak za energetsku efikasnost, Sekretarijat Energetske zajednice

Jaka promocija politika energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije je ključna komponenta budućnosti održive energije Jugoistočne Evrope i Energetske zajednice. Treća regionalna konferencija organizirana u Podgorici je bila dobra prilika da se predstavi ostvareni napredak, ali i prilika za bavljenje problematičnim pitanjima kroz otvoreni dijalog o politici. Time će se podržati naši napori da stvorimo adekvatne politike i pravni okvir, i da dalje promoviramo usklađen pristup u realizaciji postojećih i oblikovanju novih inicijativa podrške u ovoj oblasti.

Roland Jöbstl, službenik za politike o klimatskim promjenama Evropskog ureda za okoliš

Kada govorimo o energiji, razvoju i demokratiji u regiji Zapadnog Balkana, moramo govoriti o promjenama i alternativama za ustaljene prakse. Nevladine organizacije imaju mogućnost i misiju da se uključe u ovaj strukturirani dijalog i, ako je potrebno, snažno se suprotstave ustaljenoj praksi. Mi ukazujemo na greške; pokazujemo i upozoravamo na prateće rizike. Mi pojačavamo glas razuma, prevodimo i ponavljamo njegovu poruku ljudima, političarima i ostalima. Ako razgovor ne pomogne, nastupamo javno, a spremni smo i pokrenuti sudski postupak. Premda se možda ne slažemo sa preduzećima o sadržaju, vladavina prava je nešto što je u interesu i nevladinih organizacija i biznisa. Ako ne postoji vladavina prava, niko ne može da radi svoj posao za društvo.