Životna sredina

Jalovina iz rudnika olova i cinka zagadila izvorišta i vodotokove, Crna Gora ga delimično zatvorila

crna gora cehotina rudnik zagadjenje suplja stijena sahmanovic

Foto: Владимир from Pixabay

Objavljeno

10.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odlučilo je da obustavi izvođenje rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ zbog ekološkog akcidenta koji je uzrokovao zagađenje vodotokova, uključujući i reku Ćehotinu.

Ministarstvo energetike i rudarstva je saopštilo da je, nakon inspekcijskog nadzora rudarske i geološke inspekcije, izrečena privremena mera obustave izvođenja rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine na određenim delovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, kojim upravlja firma Gradir Montenegro sa adresom Pljevljima.

Ministarstvo je navelo da mera koju je donelo ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je doneta kao preventivna i zaštitna nakon ekološkog incidenta izazvanog pojavom koja se prema Zakonu o zaštiti i spašavanju kvalifikuje kao „veća nesreća“, s obzirom na štetu po životnu sredinu i kontaminaciju reke Ćehotine.

Breznica: Zagađenje je prešlo i van granica Crne Gore

Ministarstvo je sada objasnilo da je šteta je nastala formiranjem kaverne (šupljine) u tlu flotacionog jalovišta, usled iznenadne geološke pojave, najverovatnije zemljotresa, klizišta ili odrona. Ta kavernacija je, kako su dodali, omogućila vodi iz flotacionog jezera da pronađe podzemni put do udaljenih izvorišta, što je izazvalo zagađenje vodotokova.

Pre desetak dana ekološko društvo Breznica je saopštilo da se u Šulima kod Pljevalja dogodio ekološki incident na deponiji rudnika olova i cinka, zbog čega je došlo do zagađenja Ćehotine.

Ono što je posebno alarmantno – zagađenje je prešlo i van granica Crne Gore, navela je ekološka organizacija.

Zagađenje iz Crne Gore je, kako dodaju, otišlo dalje – izvori i potoci puni otrovnih voda slivaju se u Ćehotina pa dalje u Drinu, direktno ugrožavajući gradove kao što su Foča, Goražde i Višegrad, čiji građani koriste vodu iz arterijskih bunara pored Ćehotine, ili direktno iz Drine za piće.

“Obavijestili smo lokalne uprave pomenutih gradova, nizvodno o mogućim zdravstvenim rizicima po stanovnišvo. Sezona je i ljudi se kupaju na tim rijekama kojim plutaju otrovi i teški metali”, navela je Breznica.

Šahmanović: Ne gradimo ekonomiju po svaku cenu

Ministarstvo je objasnilo da nije došlo do fizičkog oštećenja brane jalovišta kao rudarskog objekta, niti je nesreća nastala usled neadekvatnog izvođenja rudarskih radova. “Geološka pojava djelovala je kao viša sila, s efektima koji su se proširili i van teritorije opštine Pljevlja”, navodi se u saopštenju.

O zakonitosti nužnih odstupanja u delu izvođenja rudarskih radova tokom sanacije odlučiće, kako se dodaje, nadležni sud u Pljevljima, po zahtevu Rudarske inspekcije.

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, poručio je da razvoj rudarstva i valorizacija mineralnih resursa jeste važna razvojna šansa Crne Gore, ali nijedan projekat, nijedna investicija, neće imati prolaz ako se ne sprovodi odgovorno, u skladu sa zakonom i uz puno poštovanje ekoloških standarda.

„Ne gradimo ekonomiju po svaku cijenu, već državu u kojoj razvoj ide ruku pod ruku sa zaštitom životne sredine“, istakao je Šahmanović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rio Tinto ulazi u sektor litijuma u Cileu, starosedelacke zajednice strahuju za vodu

Rio Tinto kreće da proizvodi litijum u Čileu, a starosedelačke zajednice strahuju za vodu

10. jul 2025. - Rio Tinto i Codelco planiraju eksploataciju litijuma u Marikungi, dok starosedelačke zajednice upozoravaju na rizike po vodu i osetljive ekosisteme.

crna gora plasticne kese zabrana taksa

Crna Gora povećala takse na plastične kese skoro 70 odsto

10. jul 2025. - Rezultati delimične zabrane plastičnih kesa pokazuju da se koriste 50 odsto manje nego ranije, dok ih je na deponijama 70 odsto manje

NEA izvestaj, Gradjani Srbije su i tokom 2025. godine udisali zagadjen vazduh

NEA: Građani Srbije su i 2025. godine udisali zagađen vazduh

10. jul 2025. - Prekoračenja zakonski propisanih limita zagađivača vazduha su 2025. zabeležena na skoro 90 odsto mernih mesta u Srbiji

Vlada Srbije nacrt Strategije upravljanja mineralnim i drugim geoloskim resursima

Vlada Srbije usvojila nacrt Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima

10. jul 2025. - Posle burne javne rasprave, nacrt Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima usvojen je na sednici Vlade Srbije