OIE

IRENA: Novi lanci snabdevanja vodonikom moraju biti održivi

irena vodonik trgovina

Foto: IRENA

Objavljeno

12.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vodonik koji se proizvodi uz niske troškove i niske emisije CO2  biće ključan za obaranje neto emisija gasova sa efektom staklene bašte na nulu najkasnije 2050. godine, ali tehnološki i ekonomski potencijali za njegovu proizvodnju nisu ravnomerno raspoređeni u svetu, jer regioni koji mogu da ga proizvode nisu uvek isti oni u kojima se očekuje visoka potražnja. Ova neravnoteža može dovesti do nastanka novog međunarodnog tržišta obnovljivog vodonika i njegovih derivata, što će promeniti svetsku trgovinu energijom i otvoriti nove prilike za zemlje u razvoju, ali i stvoriti potencijalne probleme u pogledu održivosti, navodi se u izveštaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA).

Pored uvođenja novih igrača, ovo novo globalno tržište vodonika moglo bi da stvori i veoma složene međunarodne lance snabdevanja, što će zahtevati sveobuhvatan pristup po pitanju održivosti, posebno kod zemalja u razvoju, napominje IRENA u izveštaju pod nazivom Shaping Sustainable International Hydrogen Value Chains.

Četvrtina globalne potražnje za vodonikom bi 2050. mogla biti pokrivana međunarodnom trgovinom

Budući da proizvodnja neće uvek biti u blizini centara najveće potražnje, IRENA predviđa da će se do 2050. godine oko 25% globalne potražnje za vodonikom podmirivati putem međunarodne trgovine. Od toga oko 55% će verovatno biti transportovano u obliku čistog vodonika kroz prilagođene gasovode, dok bi preostalih 45% bilo transportovano uglavnom u obliku amonijaka.

irena vodonik trgovina

Izvor: IRENA

U izveštaju, koji se fokusira na zemlje u razvoju kao dobavljače vodonika i bogate privrede kao buduće centre potražnje, IRENA napominje da razvijene zemlje imaju sisteme podsticaja za proizvodnju obnovljivog vodonika i da se mnogi od njih odnose i na proizvodnju na stranim tržištima.

IRENA takođe smatra da novi lanci snabdevanja vodonikom treba da budu zaista održivi i pravični. To zahteva sveobuhvatan pristup koji ne uzima u obzir samo intenzitet emisija, već i ekonomske, ekološke i socijalne aspekte, navodi se u izveštaju.

Održiva trgovina vodonikom zahteva brigu o ekološkim i društvenim aspekatima

Da bi obnovljivi vodonik doprineo pravednoj energetskoj tranziciji, važno je obezbediti da zemlje u razvoju koje ga proizvode i izvoze od toga imaju i koristi, kako ekonomske tako i društvene, navodi se u izveštaju. To se može postići podrškom lokalnom industrijskom razvoju, koji bi omogućio zemljama u razvoju da otvore održivija radna mesta, ostvare dugoročnu dobit i povećaju svoju konkurentnost na međunardnom planu.

U zemljama izvoznicama treba graditi više obnovljivih kapaciteta nego što je potrebno za industriju vodonika

Takođe je ključno smanjiti potencijalno ekološko opterećenje na zemlje u razvoju pri proizvodnji zelenog vodonika za izvoz, navodi se u izveštaju. U tom smislu, IRENA preporučuje da se obezbedi da razvoj vodonične privrede u izvoznim regionima istovremeno pokreće i širu energetsku tranziciju, a to uključuje podršku u izgradnji obnovljvih kapaciteta većih od onih koji su potrebni za snabdevanje postrojenja za proizvodnju vodonika.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

12. septembar 2024. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

12. septembar 2024. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

12. septembar 2024. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

12. septembar 2024. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini