Životna sredina

Građani šokirani uništavanjem reke u Skoplju zbog male hidroelektrane

sokirani unistavanjem reke Skoplju male hidroelektrane

Slika: Unsplash

Objavljeno

02.09.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.09.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Građani su ozlojeđeni zbog štete nanesene krajoliku u Skoplju u radovima na prvoj od tri planirane male hidrocentrale u glavnom gradu. Eko-svest zahteva da se izgradnja na Markovoj reci zaustavi i da se svi takvi projekti u Severnoj Makedoniji suspenduju dok se ne revidiraju.

Eko-svest je osudila uništavanje gornjeg toka Markove reke u Skoplju tokom radova na podizanju male hidroelektrane. Ta grupa za zaštitu životne sredine saopštila je da su mnogi lokalci i ostali građani sa teritorije prestonice Severne Makedonije reagovali na devastaciju prirode i poručila je vladi da zaštiti vodne resurse u toj balkanskoj zemlji.

„U situaciji kada se posledice klimatskih promena sve češće osećaju i pojačavaju, mi kao zemlja u razvoju i bez finansijskih sredstava da reši te posledice jednostavno ne možemo sebi da dozvolimo da ostanemo bez vodnih resursa, od kojih zavisimo za vodu za piće, vodu za poljoprivredu i vodu za održavanje dragocenih ekosistema“, rekla je Ana Čolović-Lešoska iz pomenute nevladine organizacije.

Teška mehanizacija

Krajolik se potpuno promenio, a stari put je proširen da primi mašineriju, izjavio je za Meta.mk Andrej Avramov iz sela Markova Sušica.

„U tu svrhu iskopano je pola brda, odakle se vadi kamen i drugi materijal. Oko gradilišta je uništena sva priroda. Meštani i ljudi koji dolaze u vikendice su nekada mogli da se prošetaju do reke, a sada je sve zatrpano“, kazao je i dodao da se koristi teška mehanizacija. On je naveo da se nada da vibracije neće oštetiti obližnji manastir.

UN je objavio da 2,2 milijarde ljudi nema pristupa pijaćoj vodi i da će taj broj brzo rasti

Poslednji izveštaj Ujedinjenih nacija o uticaju klimatskih promena na vodne resurse ukazuje na sve češće i dugotrajnije suše te da one izazivaju nestašice vode u mnogim delovima sveta, naglašavaju u Eko-svesti. U dokumentu piše da 2,2 milijarde ljudi nema pristupa pijaćoj vodi i da se očekuje nagli rast tog broja.

UN procenjuje da će duže suše dovesti do zaraza, gladi i raseljavanja i preporučio je vladama da vodne resurse proglase prioritetom u planiranju, stoji u izjavi.

Vlada mora da zaštiti domaće vodne resurse

Eko-svest podseća da se ovog leta Prespansko jezero smanjuje i da nestaju mnoge reke u Severnoj Makedoniji. Navela je da poljoprivredni proizvođači trpe zbog štete u usevima.

Markova reka u Skoplju, gde su planirane tri male hidroelektrane ukupne snage 1,75 megavata, samo je jedan od poslednjih slučajeva, kažu zaštitnici i zaštitnice životne sredine. Takvi projekti se razvijaju u netaknutim predelima i bez nadzora i to vodi uništenju geomorfologije, biodiverziteta i ekosistemskih usluga kao što su čist vazduh i pitka voda, po rečima predstavnika Eko-svesti.

Nerazumno je i neopravdano graditi hidrocentrale, a vlada mora da stavi zdravlje i zaštitu vodnih resursa među najvažnije prioritete, pa stoga mora da zaustavi svu gradnju dok se koncesije ne preispitaju, saopštila je organizacija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 ministri panel saradnja zapadni balkan

Ministri energetike Zapadnog Balkana: Alternativni pravci snabdevanja i regionalna saradnja pružaju energetsku sigurnost

2. septembar 2020. - Ministri energetike Azerbejdžana, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije sastali su se na Beogradskom energetskom forumu 2026.

Energetske kompanije pred izazovom obezbediti sigurnost snabdevanja i ubrzati zelenu tranziciju BEF 2026

Energetske kompanije na Zapadnom Balkanu pred izazovom – obezbediti sigurnost snabdevanja i ubrzati zelenu tranziciju

2. septembar 2020. - Kompanije u regionu su suočene s izazovima energetske bezbednosti, dekarbonizacije i digitalizacije, a ključ su ulaganja u kapacitete, mrežu i baterije, složili su se na konferenciji BEF 2026 učesnici panela o tranziciji elektroenergetskog sistema

srbija eu region bef 2026 jelena matejic ems obnovljivi prikljucenje mreza

Matejić: Novih 12 GW iz obnovljivih izvora stiže na mrežu u narednih šest godina

2. septembar 2020. - Jelena Matejić, direktorka Elektromreže Srbije, bila je učesnica panela posvećenog prenosnoj mreži na Beogradskom energetskom forumu 2026.

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

2. septembar 2020. - Admir Šahmanović je istakao da su skupovi poput Beogradskog energetskog foruma 2026 (BEF 2026), prilika da se pošalje poruka Briselu