Životna sredina

Građani šokirani uništavanjem reke u Skoplju zbog male hidroelektrane

sokirani unistavanjem reke Skoplju male hidroelektrane

Slika: Unsplash

Objavljeno

02.09.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.09.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Građani su ozlojeđeni zbog štete nanesene krajoliku u Skoplju u radovima na prvoj od tri planirane male hidrocentrale u glavnom gradu. Eko-svest zahteva da se izgradnja na Markovoj reci zaustavi i da se svi takvi projekti u Severnoj Makedoniji suspenduju dok se ne revidiraju.

Eko-svest je osudila uništavanje gornjeg toka Markove reke u Skoplju tokom radova na podizanju male hidroelektrane. Ta grupa za zaštitu životne sredine saopštila je da su mnogi lokalci i ostali građani sa teritorije prestonice Severne Makedonije reagovali na devastaciju prirode i poručila je vladi da zaštiti vodne resurse u toj balkanskoj zemlji.

„U situaciji kada se posledice klimatskih promena sve češće osećaju i pojačavaju, mi kao zemlja u razvoju i bez finansijskih sredstava da reši te posledice jednostavno ne možemo sebi da dozvolimo da ostanemo bez vodnih resursa, od kojih zavisimo za vodu za piće, vodu za poljoprivredu i vodu za održavanje dragocenih ekosistema“, rekla je Ana Čolović-Lešoska iz pomenute nevladine organizacije.

Teška mehanizacija

Krajolik se potpuno promenio, a stari put je proširen da primi mašineriju, izjavio je za Meta.mk Andrej Avramov iz sela Markova Sušica.

„U tu svrhu iskopano je pola brda, odakle se vadi kamen i drugi materijal. Oko gradilišta je uništena sva priroda. Meštani i ljudi koji dolaze u vikendice su nekada mogli da se prošetaju do reke, a sada je sve zatrpano“, kazao je i dodao da se koristi teška mehanizacija. On je naveo da se nada da vibracije neće oštetiti obližnji manastir.

UN je objavio da 2,2 milijarde ljudi nema pristupa pijaćoj vodi i da će taj broj brzo rasti

Poslednji izveštaj Ujedinjenih nacija o uticaju klimatskih promena na vodne resurse ukazuje na sve češće i dugotrajnije suše te da one izazivaju nestašice vode u mnogim delovima sveta, naglašavaju u Eko-svesti. U dokumentu piše da 2,2 milijarde ljudi nema pristupa pijaćoj vodi i da se očekuje nagli rast tog broja.

UN procenjuje da će duže suše dovesti do zaraza, gladi i raseljavanja i preporučio je vladama da vodne resurse proglase prioritetom u planiranju, stoji u izjavi.

Vlada mora da zaštiti domaće vodne resurse

Eko-svest podseća da se ovog leta Prespansko jezero smanjuje i da nestaju mnoge reke u Severnoj Makedoniji. Navela je da poljoprivredni proizvođači trpe zbog štete u usevima.

Markova reka u Skoplju, gde su planirane tri male hidroelektrane ukupne snage 1,75 megavata, samo je jedan od poslednjih slučajeva, kažu zaštitnici i zaštitnice životne sredine. Takvi projekti se razvijaju u netaknutim predelima i bez nadzora i to vodi uništenju geomorfologije, biodiverziteta i ekosistemskih usluga kao što su čist vazduh i pitka voda, po rečima predstavnika Eko-svesti.

Nerazumno je i neopravdano graditi hidrocentrale, a vlada mora da stavi zdravlje i zaštitu vodnih resursa među najvažnije prioritete, pa stoga mora da zaustavi svu gradnju dok se koncesije ne preispitaju, saopštila je organizacija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

aukcije srbija solar vetar rezultati

Srbija podelila celu kvotu na drugim aukcijama, investitori grade elektrane na solar i vetar snage 645 MW

2. septembar 2020. - Srbija je u drugom krugu aukcija dodelila kvotu za premije od 424,8 MW. Izabrani su investitori iz Kine, SAD-a, Francuske i Srbije

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

2. septembar 2020. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

2. septembar 2020. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

2. septembar 2020. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu