Otpad

Federacija BiH dodelila 400.000 KM za sanaciju divljih deponija

bih federacija ministarstvo okolisa divlje deponije sanacija konkurs

Foto: Ministarstvo okoliša i turizma

Objavljeno

11.09.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.09.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma dodelilo je 400.000 konvertibilnih maraka za uklanjanje divljih deponija otpada u sedam lokalnih samouprava.

Federalna ministarka okoliša i turizma Nasiha Pozder potpisala je ugovore o dodeli budžetskih sredstava u ukupnom iznosu od 400.000 KM (204.525 evra) za sufinansiranje projekata sanacije i uklanjanja nesanitarnih (divljih) odlagališta otpada na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Aktivnost je deo Akcionog plana strategije okoliša za 2025. godinu. Podršku će dobiti sedam lokalnih zajednica koje su izabrane na javnom pozivu.

Ministarka je ugovore potpisala sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave: gradonačelnik Gračanice Sadmir Džebo, načelnica Drvara Dušica Runić, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić i načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja Esmin Hajdarević.

Grad Ljubuški i Opština Gornji Vakuf-Uskoplje dobili su najviše novca

Opština Drvar dobila je 15.968 KM za saniranje i uklanjanje šest nesanitarnih divljih odlagališta, dok je Gradu Stocu dodeljeno 76.000 KM za prvu fazu sanacije postojeće deponije komunalnog otpada.

Opština Kakanj će sprovesti projekat uklanjanja otpada sa divljih deponija u vrednosti od 20.919 KM, a Grad Čapljina će potrošiti 70.000 KM da sanira svoje divlje deponije.

Grad Ljubuški dobio je 92.285 KM za sanaciju i uklanjanje nesanitarnih deponija, dok će Grad Gračanica sa 32.540 KM ukloniti otpad sa divljih deponija. Opštini Gornji Vakuf-Uskoplje odobreno je 92.285 KM za sanaciju divljih deponija.

Pozder: Realizacijom ovih projekata pomoći ćemo u saniranju nekoliko od brojnih problema

Ministarka Nasiha Pozder naglasila je da su saradnja sa lokalnim vlastima i odgovornost svih aktera u sistemu ključni u izgradnji održivog sistema upravljanja otpadom u Federaciji BiH.

„Uklanjanje divljih odlagališta otpada je jedan od osnovnih koraka ka zdravijem i sigurnijem okruženju. Realizacijom ovih projekata pomoći ćemo u saniranju nekoliko od brojnih problema“, izjavila je ona.

Ministarka je najavila da će Federacija BiH do kraja godine dobiti Federalni plan upravljanja otpadom koji će dati strateške smernice. U sprovođenju ovog plana opet će, kako je naglasila, biti potrebni i kantoni i lokalne zajednice.

Samo kroz partnerski rad može da se popravlja stanje na terenu i stvaraju osnove za odgovorniji odnos prema životnoj sredini i budućim generacijama, poručila je Pozder.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zabrana plasticnih kesa u Vasingtonu povecala kolicinu otpada

Zabrana tankih plastičnih kesa povećala količinu otpada

11. septembar 2025. - Zabrana jednokratnih plastičnih kesa u Vašingtonu imala je neočekivani efekat – studija pokazuje da je količina plastike u životnoj sredini porasla zbog debljih višekratnih kesa

pretvaranje plastičnog otpada u gorivo

Nauka otvara put ka efikasnoj proizvodnji goriva od plastike

11. septembar 2025. - Unapređenjem procesa pirolize, istraživači sa Jejl Univerziteta, uspeli su da pretvore 66 odsto tretirane plastike u hemikalije koje se mogu koristiti za goriva

Glasaj za liderku obnovljive energetike 2025

Vaš glas odlučuje: počelo glasanje za Liderku održive energetike 2025

11. septembar 2025. - Javno glasanje za Liderku održive energetike 2025. je otvoreno od 23. septembra do 10. oktobra

hrvatska osijek odvojeno prikupljanje otpada separacija unikom gradonacelnik radic

Osijek najbolji u separaciji otpada u Hrvatskoj

11. septembar 2025. - Osijek je jedini veliki hrvatski grad koji zahvaljujući separaciji otpada iznad 50 odsto ne plaća penale državi