Otpad

Evropska unija izdvojila 19,4 miliona evra za reciklažna dvorišta u Hrvatskoj

Slika: www.mzoip.hr

Objavljeno

01.04.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.04.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatsko ministarstvo zaštite životne sredine i energetike otvorilo je prvi javni poziv za projekte upravljanja otpadom koje sufinansira EU. Kako je saopšteno, 144,5 miliona kuna (19,4 miliona evra) bespovratnih sredstava biće upotrebljeno za izgradnju reciklažnih dvorišta.

Hrvatska Vlada je početkom januara 2017. usvojila petogodišnji plan upravljanja otpadom. Taj dokument je bio preduslov za dobijanje novca iz Brisela koji će omogućiti sprovođenje operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”.

Prema rečima ministra zaštite životne sredine i energetike Slavena Dobrovića, projekte izgradnje reciklažnih dvorišta će realizovati lokalne samouprave: „Krećemo u praktično sprovođenje plana upravljanja otpadom. Gradovima i opštinama smo osigurali 144,5 miliona kuna za reciklažna dvorišta. Brojni gradovi i opštine su već spremni. Za preko 70 projekata je pripremljena dokumentacija i mogu se odmah prijaviti“

Do 2020. stopa separacije otpada od 50% 

Javni poziv za sufinansiranje reciklažnih dvorišta otvoren je 29. marta  i trajaće sve dok se sva sredstva ne iskoriste. Korisnici će moći da sufinansiraju projekte do 85% vrednosti, a maksimalan iznos po jednom projektu je 4,5 miliona kuna (600.000 evra).

Osim građevinskih radova, instalacije opreme i nadzora, izgradnja reciklažnih dvorišta uključuje tehničku pomoć za upravljanje projektom i organizovanje informativno-obrazovnih aktivnosti. U resornom ministarstvu ističu da su funkcionalna reciklažna dvorišta jedan od važnih elemenata upravljanja komunalnim otpadom, jer ona obezbeđuju odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, kao i otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila i glomaznog komunalnog otpada.

Cilj ministarstva zaštite životne sredine i energetike je da poveća stopu odvajanja prikupljenog komunalnog otpada i smanjenje otpada koji se ostavlja na deponijama. Prema Okvirnoj direktivi o otpadu EU, Hrvatska bi do 2020. trebalo da dostigne stopu separacije na mestu prikupljanja otpada od 50 odsto, uključujući staklo, plastiku, papir i metal.

Ministar Dobrović je najavio da će uskoro biti raspisani i drugi javni pozivi za modernizaciju sistema upravljanja otpadom: „Krajem aprila će ići javni poziv za sanacije deponija komunalnog otpada. U pripremi su i pozivi za sortirnice i kompostišta i komunalnu opremu. Time ćemo napraviti zaokret ka kružnoj privredi, smanjiti nastajanje otpada, omogućiti da se u kratkom roku značajno povećaju stope reciklaže i ispune EU ciljevi u pogledu recikliranja. Ujedno, ovim omogućujemo razvoj privrede i stvaranje novih radnih mesta, naročito u industriji reciklaže“

Procenuje se da se u Hrvatskoj 2014. recikliralo 16% otpada. Iste godine, prosek prerade u Evropskoj uniji je bio 44%, a cilj je da se do 2030. reciklira polovina ukupne količine komunalnog otpada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

1. april 2017. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

hrvatska zagreb zagrebacki holding kredit IFC mehanizacija otpad

Zagreb ulaže 56 milona evra u upravljanje otpadom, mehanizaciju sa nižim emisijama

1. april 2017. - Zagrebački holding zatražio je od Grada Zagreba saglasnost radi zaduživanja putem ugovora o zelenom kreditu u iznosu do 56 miliona evra

postrojenje kogeneracija spalionica otpad

Novi Sad planira postrojenje za proizvodnju energije iz otpada

1. april 2017. - Novosadska toplana je raspisala tender za izradu prethodne studije izvodljivosti za kogeneracijsko postrojenje koje bi koristilo čvrsto gorivo iz komunalnog otpada

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje, kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje: kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

1. april 2017. - Otpadna motorna ulja mogu da zagade zemlju, vodu i vazduh, ali auto-servisi ga često prodaju pojedincima koji ga koriste za grejanje