Foto: Thomas from Pixabay
Evropa je instalirala 6,8 GW novih vetroelektrana u prvih šest meseci godine. Organizacija WindEurope smatra da to nije ni približno dovoljno da se ispune ciljevi Evropske Unije u pogledu energetske bezbednosti i klimatskih promena za 2030. godinu.
WindEurope je takođe smanjio prognoze za investicije u vetroelektrane za 2025. godinu, a kao svetle tačke istakao je povećanje porudžbina vetroturbina i investicija.
Od 6,8 GW novih vetroelektrana, 5,3 GW je bilo u EUi, dok je 89 odsto izgrađeno na kopnu. Evropa sada ima ukupno vetroparkove snage 291 GW: 254 GW na kopnu i 37 GW na moru, pokazuju poslednji podaci o energiji vetra.
Inače, u prvoj polovini 2024. Evropa je instalirala 6,4 GW. Da bi se postigli ciljevi za 2030. godinu, EU bi trebalo da instalira oko 30 GW vetra svake godine.
Nemačka je ubedljivo najuspešnija država u Evropi. Ove godine očekuje se da instalira 5 GW vetroelektrana na kopnu, skoro tri puta više nego u poslednjih pet godina. WindEurope je njen uspeh objasnio činjenicom da je zemlja bila prva u EU koja je rigorozno sprovela nova pravila EU o dozvolama.
Nemačka je dala dozvole za rekordnih 15 GW novih kopnenih vetroelektrana u 2024. i na putu je da taj kapacitet nadmaši u 2025, sa 8 GW dozvola za vetroparkove na kopnu izdatih u prvoj polovini 2025, piše u izveštaju.
Dok nemačke vlasti u proseku izdaju dozvole u roku od 18 meseci, nijedna od ostalih 26 zemalja EU to ne obavlja u roku od 24 meseca što je rok iz direktive RED III. Kao dodatne probleme WindEurope je istakao sporo širenje elektroenergetskih mreža, stagnirajuće napore za elektrifikaciju evropske ekonomije i neoptimalne modele aukcija.
Dickson: Vlade moraju da se uozbilje
Izvršni direktor organizacije WindEurope Džajls Dikson (Giles Dickson), rekao je da vlade moraju da se uozbilje kada je reč o energiji vetra.
“Vetar je konkurentan – smanjuje troškove električne energije za građane i preduzeća. Vetar je bezbedan – domaće vetroturbine smanjuju skupu i opasnu zavisnost od uvoza fosilnih goriva. Vetar je dobar za ekonomiju – stvara radna mesta i poreske prihode. Oko 400.000 ljudi u Evropi već radi u sektoru, a svaka nova vetroturbina doprinosi sa 16 miliona evra evropskom BDP-u. Ali vlade i dalje ne uspevaju da dovoljno brzo izdaju dozvole za vetroelektrane i da ih izgrade”, primetio je Dikson.
Organizacija je naglasila da će Evropa 2025. izgraditi manje novih vetroelektrana nego što su ranije očekivali. Na početku godine, WindEurope je procenio nove instalacije na 22,5 GW, a sada na 19 GW. Prognoza za EU je smanjena sa 17 GW na 14,5 GW.
Oni očekuju da će EU imati 344 GW kapaciteta energije vetra do 2030, u poređenju sa ciljem za 2030. godinu postavljenim na 425 GW.
Dve svetle tačke
Dve svetle tačke su porudžbine vetroturbina i investicije u nove vetroelektrane. Evropa je donela konačne investicione odluke (FID) u vrednosti od 34 milijarde evra za nove vetroelektrane ukupnog kapaciteta 14 GW u prvoj polovini 2025. godine. To je više nego u celoj 2024.
Većina investicija je za ofšor vetroelektrane, sa ukupno šest novih projekata, od kojih su tri u Poljskoj, uključujući najveću privatnu investiciju u Poljskoj.
Porudžbine vetroturbina su porasle 19 odsto i dostigle 11,3 GW.
Dikson smatra da je manje novih vetroelektrana loša vest za konkurentnost Evrope. Industrija u Evropi, kako je dodao, žudi za jeftinom električnom energijom kako bi se takmičila sa Kinom i SAD.
“Ali previše vlada ostaje neodlučno u pogledu širenja vetroenergije. To ne samo da ugrožava sektor vetra, već i radna mesta i rast u širem smislu – u sektorima čelika, hemijskih proizvoda, kao i u informaciono-komunikacionoj industriji. Poslovanje u Evropi je mnogo teže za njih ako EU ne može da ostvari svoje energetske ciljeve”, podvukao je Dikson.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.