Energetska kriza

EU se preorijentisala sa energetske krize na obaranje neto emisija na nulu

EU preorijentisala energetske krize obaranje neto emisija nulu

Foto: Kadri Simson / Twitter

Objavljeno

17.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska unija će predložiti nove globalne ciljeve: da se ove decenije energetska efikasnost unapredi dvostruko više nego prethodne i da 2030. godišnji rast kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora bude makar trostruko veći, izjavila je evropska komesarka za energetiku Kadri Simson. Takođe je nagovestila da administracija u Briselu smatra da je energetska kriza završena ili barem pri kraju.

U Španiji, koja je preuzela šestomesečno predsedavanje Evropskoj uniji, održan je neformalni skup ministara i ministarki životne sredine i energetike. Evropska komesarka za energetiku Kadri Simson je na sastanku podsetila da merenja pokazuju najviše temperature na planeti u istoriji i pozvala države članice da pojačaju napore usmerene ka dekarbonizaciji.

Eliminacija neto emisija gasova s efektom staklene bašte ponovo postaje prioritetna

„U julu prošle godine smo razgovarali o tome kako da smanjimo potražnju za gasom za 15 procenata u Evropi. To je bilo pre samo godinu dana. Razgovarali smo o tome da bismo izbegli dramatičnu krizu. Danas smo u Valjadolidu razgovarali o budućnosti svog energetskog sistema. Evropa pomera svoj fokus sa reagovanja na krizu na svoj plan da obori neto emisije na nulu. Promena fokusa je sama po sebi odlična vest“, naglasila je. Simson je tako prva među vodećim zvaničnicima EU izašla sa stavom da je energetska kriza završena ili barem pri kraju.

Potrebe za fleksibilnošću elektroenergetskog sistema bi pre polovine veka mogle da se popnu do 30 odsto ukupne potražnje za električnom energijom

EU namerava da na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP28 u Dubaiju, koja počinje 30. novembra, predloži usvajanje neobavezujućeg cilja da se globalna stopa uvećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora energije najkasnije 2030. utrostruči, istakla je komesarka. „Što se tiče energetske efikasnosti, predlažemo da globalnu stopu unapređenja energetske efikasnosti za ovu deceniju učinimo dvostruko većom nego prošle decenije“, izjavila je Simson.

Obnovljivi izvori će 2030. činiti 69 odsto energetskog miksa

EU je prošle godine uvećala kapacitet na obnovljive izvore kao nikada do tada, a za 2023. u komisiji očekuju još veći porast, navela je. Očekuje se da će udeo obnovljive energije u elektroenergetskom sistemu do 2030. dostići 69 odsto, a pre polovine veka i do 80 procenata, kazala je Kadri Simson ministrima. Potrebe za fleksibilnošću elektroenergetskog sistema bi 2050. mogle biti i do 30 odsto veće kada se gleda udeo u ukupnoj potražnji za strujom, rekla je.

Osim toga, izvršni potpredsednik komisije za Evropski zeleni dogovor Frans Timermans izjavio je da će se EU na skupu COP28 založiti da se na svetskom nivou prihvati cilj da se „znatno pre 2050.“ prestane s proizvodnjom energenata iz fosilnih goriva bez hvatanja emisija ugljen-dioksida. Pritom bi, po njegovom viđenju, rešenja za sekvestraciju i trajno skladištenje ugljenika imala veoma malu ulogu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

17. jul 2023. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

17. jul 2023. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

17. jul 2023. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

17. jul 2023. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini