Električna energija

EU olakšava izuzeće od CBAM-a za električnu energiju, uz tačniji obračun emisija

EU izuzece CBAM elektricnu energiju tacniji obracun emisija

Foto sleva: Vopke Hukstra i Stefan Sežurne (Valentine Zeler / EC - Audiovisual Service)

Objavljeno

17.12.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.12.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska unija nastavlja da pojednostavljuje Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), ali je najavila strožu primenu i proširenje na fabričke proizvode s visokim sadržajem čelika ili aluminijuma. Naplata takse na uvoz sirovina i robe obuhvaćenih tim sistemom počinje 1. januara.

Jedna od novina je da će, za električnu energiju, zemlje Energetske zajednice koje su transponovale relevantne propise EU dobiti priliku za izuzeće iz CBAM-a ranije nego što je prvobitno predviđeno. U tom segmentu se sada i prevazilaze poteškoće za tranzit. Dalje, obračun emisija na nacionalnom nivou postaje povoljniji za obveznike, uz zasad teoretsku mogućnost da se utvrdi i tačan nivo, što bi pogodovalo proizvođačima struje iz obnovljivih izvora.

Evropska komisija je, posle konsultacija sa predstavnicima industrijskih proizvođača i ostalih aktera, predložila mere da se spreči zaobilaženje CBAM-a i ojača njegova primena. Sledeći korak je proširenje na 180 fabričkih proizvoda s visokim sadržajem čelika ili aluminijuma, u proseku 79 odsto. Reč je uglavnom o mašineriji i delovima, a šest procenata artikala čine kućni aparati.

Naplata takse u okviru Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika, vezanog za Sistem za trgovanje emisijama (EU ETS), počinje 1. januara. Obuhvaćeni su uvoznici aluminijuma, cementa, električne energije, gvožđa i čelika, vodonika i veštačkih đubriva, pa će troškovi da se preliju na njihove snabdevače u trećim zemljama, poput onih na Zapadnom Balkanu i Turske.

Uvođenje takse za navedene proizvode višeg stepena obrade planirano je za januar 2028. godine.

Cilj je ravnopravno tržište

Cilj je da se postepeno, do početka 2034, izjednače uslovi sa onima u kojima posluju proizvođači istih sirovina i robe u EU. Mere su objavljene u formi delegiranih i akata za implementaciju. Oni stupaju na snagu ukoliko ih ne blokiraju druge nadležne institucije, poput Evropskog parlamenta.

Hukstra: Naš sistem je bio preširok i nezgrapan, uz previše rupa u zakonu

„CBAM obezbeđuje da tržište bude ravnopravno – da ne tražimo ništa više i ne tražimo ništa manje po pitanju te robe koja ulazi u EU. Time nagrađujemo investicije u niskougljenično poslovanje… Od drugih nećemo zahtevamo ništa više nego što zahtevamo od sebe. Tokom tranzicionog perioda CBAM-a smo naučili važne lekcije. Naš sistem je bio preširok i nezgrapan, uz previše rupa u zakonu“, poručio je evropski komesar za klimu, klimu, neto nulu (eliminisanje neto emisija s efektom staklene bašte) i čisti rast Vopke Hukstra.

Oštro protiv pokušaja izbegavanja plaćanja

Predviđeno je da visina takse bude srazmerna utvrđenoj količini emisija gasova s efektom staklene bašte ispuštenih tokom proizvodnje. Međutim, u slučaju da nadležni primete pokušaje zaobilaženja ovog propisa, mogu da pooštre postupak dokazivanja i da u međuvremenu pređu na naplatu po opštem koeficijentu, utvrđenom za svaku zemlju porekla.

„Kada bi trebalo da sažmem ove stavke u par reči, kazao bih: jednostavniji CBAM, čvršći u primeni i pravičniji u obuhvatu“, izjavio je izvršni potpredsednik Evropske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stefan Sežurne.

Prečica do izuzeća od CBAM-a za električnu energiju

Jedna od mera je namenjena olakšavanju proceduralnog opterećenja zemalja koje su u postupku spajanja tržišta električne energije sa EU, konkretno ugovornih strana Energetske zajednice.

Uvodi se mogućnost potpisivanja memoranduma o razumevanju sa Evropskom komisijom u kojem bi detaljno bili navedeni rokovi

Kada komisija proceni da je neka od tih trećih zemalja u potpunosti transponovala pravne tekovine u domenu tržišta električne energije, one mogu da potpišu memorandum o razumevanju. Taj dokument će sadržati detaljne rokove za odobravanje izuzeća od CBAM-a, uključujući tehnički deo posla za operatore prenosnog sistema (TSO-ove), i za uvođenje instrumenta za naplatu na ime emisija ugljenika u elektroenergetskom sektoru tako da bude ekvivalentan EU ETS-u, piše u dokumentaciji.

Hukstra je najavio tehničke korekcije CBAM-a radi omogućavanja spajanja tržišta kada određena zemlja bude spremna.

Taksa na struju iz Energetske zajednice biće u proseku 30 odsto niža

Po oceni aktera i iskustvu iz tranzicionog perioda za primenu CBAM-a, dakle pre početka naplate, propisi za uvoz struje su previše rigidni, zaključili su evropski komesari i komesarke. Naime, utvrđeno je da se napredak u dekarbonizaciji proizvodnje električne energije ne uvažava i ne podstiče dovoljno.

Glavno je što se, za razliku od robe, za struju primenjuje zadati koeficijent za emisije po zemljama. Zasnovan je na proizvodnji iz fosilnih goriva i to na petogodišnjem proseku. Na Zapadnom Balkanu je prevashodno reč o uglju, osim u Albaniji, u kojoj je miks potpuno zelen. Drugo, uslovi za deklarisanje stvarnih emisija su bili skoro nemogući.

Predloženi paket otvara rešenja za tranzit i prekogranične PPA aranžmane

Po novom, nacionalni faktor će odražavati ugljeničnu intenzivnost svih izvora struje. Izračunato je da će tako visina takse u proseku biti preko 30 odsto niža u Energetskoj zajednici.

Postupak za deklarisanje stvarnih emisija se pojednostavljuje. Ipak, barem kada je reč o Zapadnom Balkanu, na tom polju nije bilo gotovo nikakvog pomaka. Predloženi paket još otvara rešenja za poteškoće oko tranzita kroz ugovorne strane Energetske zajednice i prekogranične ugovore o otkupu električne energije (PPA).

Uvoz struje sa Zapadnog Balkana čini jedan odsto potražnje u EU, ali je njegov udeo u Hrvatskoj, Bugarskoj i Grčkoj visok, stoji u obrazloženju. Osim toga, izvoz struje u EU je 58 procenata ukupnog izvoza Crne Gore u EU, dok udeo u Srbiji i Albaniji iznosi po pet odsto.

Novčana pomoć domaćim proizvođačima za očuvanje konkurentnosti u trećim zemljama

Uspostavlja se privremeni fond za podršku domaćim proizvođačima iz sektora obuhvaćenih CBAM-om i ublažavanje rizika od propuštanja-curenja ugljenika (carbon leakage). U osnovi, to je preseljenje proizvodnje u zemlje u kojima su klimatski propisi blaži odnosno troškovi niži, a ovde je u pitanju očuvanje konkurentnosti u takvim zemljama. Pomoć će moći da koriste kompanije koje sprovode mere dekarbonizacije.

Vredi pomenuti i da Evropska komisija sprema predloge za ograničavanje izvoza otpadnog aluminijuma i upotrebu otpadnih metala. Dalje, objavila je da će u CBAM uključiti škart – otpadni metal iz proizvodnje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Merc Nuklearna fuzija izbaciti vetroelektrane iz igre

Merc: Nuklearna fuzija će izbaciti vetroelektrane iz igre

17. decembar 2025. - Kancelar Fridrih Merc tvrdi da će nuklearna fuzija doneti toliko jeftinu struju da će za najviše trideset godina zameniti vetroelektrane

skladistenje energije komprimovani vazduh Nanjing Jiangsu Kina

Najveće postrojenje za skladištenje energije komprimovanim vazduhom pušteno u rad u Kini

17. decembar 2025. - Postrojenje od 600 MW i 2,4 GWh koristi komprimovani vazduh za proizvodnju električne energije u satima vršne potražnje

srbija hrvatska ENGAGE subotica solar stajalista gorjani elektrana

Hrvatska i Srbija zajednički instalirale solarne panele na 30 javnih objekata

17. decembar 2025. - Investicije su sprovodene kroz projekat Energetski efikasne zajednice - ENGAGE, vredan više od dva miliona evra

severna makedonija energija mickoski data centri zapadni balkan inicijativa davos poruke

Mickoski: Zapadni Balkan bi trebalo da se udruži kako bi privukao investicije u data centre i nove elektrane

17. decembar 2025. - Govoreći o porukama sa Svetskog ekonomskog foruma u Davosu Hristijan Mickoski je rekao da vredno radi na ovoj inicijativi