Električna energija

EPBiH će u naredne dve godine proizvesti 20 odsto manje električne energije

EPBiH ce u naredne dve godine proizvesti 20 odsto manje elektricne energije

Vetropark Podveležje (foto: EPBiH)

Objavljeno

27.12.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.12.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda BiH (EPBiH) u 2022. i 2023. godini imaće smanjenu proizvodnju električne energije za po desetak odsto u odnosu na ovogodišnjih oko 6.655 gigavat-sati. U 2022. će proizvesti oko 600 gigavat-sati (GWh) manje, a u 2023. više od 750 GWh, najvećim delom zbog smanjene proizvodnje u termoelektranama.

Očekivana proizvodnja EPBiH za ovu godinu je 6.655 GWh, dok se u 2022. očekuje pad proizvodnje na 6.037 GWh, a 2023 na 5.843 GWh, navodi se u Revidovanom planu poslovanja za period 2021-2023. godine EPBiH, koji će se naći na skupštini akcionara 30. decembra.

Proizvodnja iz hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije učestvuje u proseku sa 22,9 odsto, dok se ostatak odnosi na termoelektrane i vetroelektrane, pre svega iz vetroparka Podveležje, navodi se u dokumentu, i dodaje da je kod termoelektrana planirani obim proizvodnje je u korelaciji sa obimom i trajanjem remonata i rekonstukcija, kao i raspoloživom količinom uglja i radnih sati.

Proizvodnja TE Kakanj biće manja 800 GWh u 2023.

U drugoj polovini 2022. plan proizvodnje hidroelektrana na Neretvi određen je činjenicom da je planirana sanacija brane hidroelektrane Rama zbog čega će godišnja proizvodnja EPBiH biti smanjena 20 GWh.

U 2023. predviđena je rekonstrukcija bloka 7 u TE Kakanj u trajanju od 240 dana, što ima za posledicu smanjenje proizvodnje ovog bloka za 800 GWh u odnosu na uobičajeni plan odnosno prosek proizvodnje u 2021. Procenjuje se da bi zbog rekonstrukcije bloka 7 proizvodnja ovog bloka u 2023. mogla da dostigne oko 502,8 GWh, navodi se u Planu.

Proizvodnja TE Tuzla biće manja oko 450 GWh u 2022.

Kod TE Tuzla u 2022. planirana je manja proizvodnja za 17,2 odsto (oko 450 GWh) zbog revitalizacije bloka 6 predviđene u toj godini, dok je za 2023. planirano povećanje proizvodnje za 439,6 GWh ili 17,7 odsto nego 2022.

Kako se navodi u Planu, očekuje se da se proizvodnja vetroelektrane Podveležje sa oko 100 GWh u 2021, poveća na 120 GWh u 2022. i 2023.

Vetropark Podveležje će u naredne dve godine obezbediti po 120 GWh

Prema podacima dostavljenim od strane Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK FBiH) predviđen je prijem električne energije iz obnovljivih izvora od 518 GWh za sve tri godine u periodu 2021-2023, što je povećanje u odnosu na 112.1 GWh u 2020.

Povećanje je posledica ulaska u pogon novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i dodele statusa kvalifikovanog proizvođača postojećim MHE u EPBiH, navodi se u Planu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

27. decembar 2021. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

27. decembar 2021. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

27. decembar 2021. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

27. decembar 2021. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila