
Foto: iStock
U svojim novim smernicama za pravednu tranziciju, Sekretarijat Energetske zajednice je ukazao na nedostatak regulative i mera u ugovornim stranama na Zapadnom Balkanu. Ova koncepcija podrazumeva pristup planiranju energetike i klimatske akcije prilagođen svakom regionu ponaosob i usredsređen na dobrobit ljudi – fosilna goriva da se postepeno izbace iz upotrebe, uz namensku podršku onima koji su najpogođeniji tim promenama. Planovi pravedne tranzicije mogu da doprinesu privlačenju investicija.
Sekretarijat Energetske zajednice je objavio Smernice za zakonodavni okvir za pravednu tranziciju (Policy Guidelines on Just Transition) u domenu integrisanih energetskih i klimatskih planova (INEKP odnosno NEKP ili NECP). Treba da posluže ugovornim stranama da ispune preuzete obaveze. Ova međunarodna organizacija ih je pozvala da usvoje namenske planove pravedne tranzicije (JTP) ili mape puta, u skladu sa svojim NEKP-ovima. Zapadni Balkan je kritikovan uglavnom zbog nedostatka ciljeva i detaljnih mera u NEKP-ovima.
Ovde treba napomenuti da je Srbija prošlog meseca objavila svoj Predlog plana pravedne tranzicije. Osim toga, Svetska banka je Federaciji Bosne i Hercegovine odobrila zajam od 79,9 miliona evra i grant od 2,89 miliona evra za pomenutu svrhu.
Potpisivanjem Sofijske deklaracije 2020, zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale da dekarbonizuju svoje privrede i da neto emisije gasova sa efektom staklene bašte najkasnije 2050. obore na nulu
Sekretarijat je ugovornim stranama još preporučio da unaprede izveštavanje o sprovođenju mera. Pravedna ili pravična tranzicija se tiče postepenog smanjivanja proizvodnje i upotrebe fosilnih goriva, uz namensku podršku onima koji su najpogođeniji tim promenama. Prvenstveno je reč o stanovništvu i preduzećima u ugljarskim područjima. Dokument je usredsređen na pristup planiranju energetike i klimatske akcije koji će biti prilagođen svakom regionu i usredsređen na dobrobit ljudi.
U Sofijskoj deklaraciji o zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su usvojile 2020, šest ugovornih strana regiona prihvatilo je da dekarbonizuje svoje privrede kao i cilj dostizanja klimatske neutralnosti do polovine veka.
Pravedna tranzicija podrazumeva podršku radnicima i radnicima i zajednicama koji su ugroženi u ovom procesu, zatim borbu protiv energetskog siromaštva, podsticanje inkluzivnog upravljanja i obezbeđivanje pravične raspodele koristi od tranzicije, stoji u smernicama. Privreda treba da pređe na čiste energetske tehnologije (nezagađujuće i sa niskim emisijama ugljen-dioksida ili bez njih), a da snabdevanje energentima bude bezbedno i priuštivo za sve, piše u dokumentu.
Prosečna termoelektrana na ugalj je stara skoro pet decenija
U većini ugovornih strana je još uvek dominantna proizvodnja struje iz uglja, a karakterišu je niska efikasnost i visoki nivoi emisija CO2 i zagađujućih materija.
Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu su 2023. bile stare između 34 i 67 godina, a prosek je iznosio 46 godina. Zbog toga postoje rizici po bezbednost snabdevanja električnom energijom, upozorava Sekretarijat Energetske zajednice.
Radi poređenja, dao je pregled situacije u EU. Autori su, između ostalog, pomenuli da Rumunija nema nacionalni JTP, ali da je sastavila šest regionalnih-teritorijalnih planova pravedne tranzicije TJTP-ova, za ugljarske regione Hunedoara, Gorž, Dolž, Galaci, Prahova i Mureš.
Budući da pravedna tranzicija nije dovoljno uključena u NEKP-ove, kao i zbog toga što su mnoge ugovorne strane Energetske zajednice odlučile da ciljeve i detaljne mere objedine posebno, u formi planova pravedne tranzicije, sekretarijat preporučuje da ih sastave po uzoru na strukturu i sadržaj TJTP-ova te da se oslone na iskustva zemalja članica Evropske unije.
Institucije treba da pruže podršku firmama, podstaknu zapošljavanje, jednake mogućnosti
JTP-ovi treba da budu zasnovani na detaljnom prikazu teritorija najopterećenijih dekarbonizacijom, a podrška da bude temeljita, kroz socio-ekonomske i procene uticaja na životnu sredinu.
U smernicama stoji da donosioci odluka treba da podrže privredne aktere poput mikro, malih i srednjih preduzeća i startapova. To se odnosi i na osnivanje firmi i uključuje poslovne inkubatore i konsultantske usluge. Zaposlenima i onima koji traže posao potrebne su dokvalifikacija, prekvalifikacija i obuka, navedeno je.
Učešće žena na tržištu radne snage, žensko preduzetništvo i jednake zarade igraju važnu ulogu u obezbeđivanju jednakih mogućnosti
„Iako u Energetskoj zajednici trenutno nije dostupno namensko finansiranje isključivo za pravednu tranziciju, priprema sveobuhvatnih i kredibilnih planova pravedne tranzicije može značajno da poveća šanse da se u budućnosti mobilizira i javno i privatno finansiranje. Planovi pravedne tranzicije mogu da služe kao mape puta za strateška ulaganja“, podvukli su autori smernica.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.