Životna sredina

Ekološka aktivistkinja iz Severne Makedonije osvojila prestižnu nagradu Goldman fondacije

Ekoloska-aktivistkinja-Severna-Makedonija-nagrada-Goldman-fondacije

Foto: Eko-svest

Objavljeno

30.04.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.04.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Goldman fondacija je objavila imena šest dobitnika prestižne nagrade za zaštitu životne sredine Goldman Environmental Prize za 2019. godinu, saopštila je fondacija. Po prvi put je jedna od nagrada otišla u Severnu Makedoniju – Ana Čolović Lešoska je osvojila ovo priznanje zahvaljujući uspešnoj kampanji protiv odobravanja kredita međunarodnih finansijskih institucija za dva projekta izgradnje hidroelektrana, čime je zaštićeno stanište divlje mačke balkanski ris.

Goldman Environmental Prize se svake godine dodeljuje herojima zaštite životne sredine sa šest nastanjenih kontinenata.

Ana Čolović Lešoska, izvršna direktorka Centra za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest iz Skoplja, sedam godina je predvodila kampanju protiv međunarodnog finansiranja dva projekta izgradnje velikih hidroelektrana u nacionalnom parku Mavrovo, najstarijem i najvećem nacionalnom parku u Severnoj Makedoniji, čime je obezbeđena zaštita staništa ugrožene vrste divlje mačke balkanski ris, navodi se na internet prezentaciji Goldman fondacije.

Goldman-fondacija-Balkanski-ris-Eko-svest
Balkanski ris (Eko-svest)

Svetska banka je odustala od finansiranja jednog od ova dva projekta 2015. godine, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) svoj kredit Vladi Severne Makedonije za drugi projekat otkazala 2017. godine.

„U trci da ispune obaveze članstva u Energetskoj zajednici i da započnu pregovore sa EU, mnoge zemlje Zapadnog Balkana su požurile sa planovima za izgradnju hidroenergetskih kapaciteta zarad povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Među njima je i moja zemlja, gde je više reka uništeno ili izloženo opasnosti zbog izgradnje malih hidroelektrana. Hidroenergetski projekti uništavaju prirodu i život lokalne zajednice“, rekla je Čolović Lešoska, biolog po struci.

Planovi za izgradnju 22 hidroelektrane u Mavrovu, sa ciljem smanjenja proizvodnje električne energije u elektranama na ugalj i skupog uvoza, cirkulišu još od 1980-ih, podseća fondacija.

Državna energetska kompanija ELEM je 2010. predložila gradnju dve velike hidroelektrane u Mavrovu – Boškov most (sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 126 GWh) i Lukovo polje (sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 160 GWh). HE Boškov most je trebalo da ima branu visoku 33 metra, dok je Lukovo polje trebalo da ima branu visoku 70 metara. Boškov most je trebalo da finansira EBRD kreditom od 65 miliona dolara, dok je Svetska banka trebalo da obezbedi 70 miliona dolara za Lukovo polje.

Čolović Lešoska poziva razvojne banke da odustanu od projekta Nenskra u Gruziji

Eko-svest je deo mreže ekoloških organizacija CEE Bankwatch Network, koja je saopštila da Čolović Lešoska koristi priliku da skrene pažnju na planirani projekat izgradnje hidroelektrane Nenskra na Kavkazu u Gruziji. Čolović Lešoska poziva EBRD, Evropsku investicionu banku (EIB), Azijsku razvojnu banku (ADB) i Azijsku infrastrukturnu investicionu banku (AIIB) da obustave finansiranje ovog projekta.

EBRD i EIB su finansiranje (od 214 miliona dolara i 150 miliona dolara) za projekat HE Nenskra odobrili prošle godine, ali još nije počelo povlačenje ovih kredita, saopštio je Bankwatch. ADB još uvek razmatra kredit od 315 miliona dolara, dok je moguće da će AIIB odobriti 100 miliona dolara za ovaj projekat.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

30. april 2019. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

30. april 2019. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

30. april 2019. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

30. april 2019. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom