Klimatske promene

Crna Gora traži od Energetske zajednice da preispita obavezu da smanji emisije 55 odsto

mujovic dopis emisije energetska zajednica lorkovski

Jedan od prethodnih susreta Artura Lorkovskog i Saše Mujovića (foto: Vlada Crne Gore/Flickr)

Objavljeno

20.08.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.08.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Crna Gora je zatražila od Sekretarijata Energetske zajednice da preispita njenu obavezu da za 55 odsto smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine. Cilj je, kako tvrde vlasti Crne Gore, teško dostižan i podrazumevao bi radikalne poteze.

Ministarstvo energetike je saopštilo da je ministar Saša Mujović, kako je najavio tokom skupštinske rasprave o usvajanju Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, uputio dopis direktoru Energetske zajednice Arturu Lorkovskom.

U dopisu ga je, kako su dodali, zamolio da se pomogne Crnoj Gori u ostvarivanju nacionalnih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine na održiv način.

Cilj je teško dostižan i podrazumevao bi radikalne poteze

Ministarstvo navodi da je Crna Gora u obavezi da redukuje emisije gasova sa efektom staklene bašte 55 odsto u odnosu na referentnu 1990. Izmereni nivo emisija na kraju 2022. je iznosio 3.307 kt CO2e, a definisani cilj do 2030. podrazumeva potrebu za redukcijom od približno 887 kt CO2e ili oko 27 odsto.

Cilj je teško dostižan i podrazumevao bi radikalne poteze, poput značajnog smanjenja broja radnih sati Termoelektrane Pljevlja, zamene konvencionalnih automobila električnim automobilima od oko 50 odsto ili delovanjem na neenergetski sektor, pre svega poljoprivredu, navelo je Ministarstvo, i dodalo da bi sve navedene aktivnosti bile izuzetno opterećujuće sa ekonomskog aspekta i sigurno bi ugrozile standard stanovništva.

Crna Gora jedina država u okruženju kojoj nisu uračunate „ponorne emisije“

Vlada Crne Gore, kako je rekao Mujović, kao odgovorna Vlada ne želi da eskivira obaveze koje znače zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promena, ali ne sme da ugrozi ni građane primenom bilo koje neodržive mere.

Ministarstvo navodi da je Crna Gora jedina država u okruženju kojoj nisu uračunate „ponorne emisije“ (prim. aut. emisije koje prirodnim putem apsorbuju zemlja, šume ili okeani – ugljenični ponori), odnosno uticaj šuma na poništenje dela efekta proizvedenih gasova sa efektom staklene bašte.

„U dopisu ljubazno molim gospodina Lorkovskog da se preispitaju naše obaveza i da se uvaži makar dio ponornih emisija. U slučaju pozitivnog odgovora bili bi u prilici da ispunimo naše obaveze na putu ka EU i sačuvamo ekonomiju i standard stanovništva“, poručio je Mujović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Beogradski energetski forum 2025 BEF 2025 ministri delegacija eu

Beogradski energetski forum 2025 – stižu visoke delegacije EU i zemalja Jugoistočne Evrope

20. avgust 2024. - Beogradski energetski forum 2025 imaće osam panela sa više od 50 govornika iz redova eminentnih energetskih eksperata i kompanija

SAD EU centralna evropa energetika klima kris rajt ministar energetike

SAD pozvale Centralnu Evropu da odbaci energetsku politiku EU, i prihvati njenu politiku “energetske slobode” 

20. avgust 2024. - Američki ministar energetike Kris Rajt održao je govor na otvaranju Poslovnog foruma Tri mora u Varšavi, glavnom gradu Poljske

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

20. avgust 2024. - Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

20. avgust 2024. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.