Otpad

Crna Gora reciklira samo oko jedan odsto komunalnog otpada

Crna Gora reciklira oko jedan odsto komunalnog otpada

Foto: Niko Lienata from Pixabay

Objavljeno

04.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Crnoj Gori je u poslednje dve godine reciklirano oko jedan odsto komunalnog otpada iako je zacrtani cilj veći od 20 odsto. Cilj koji je postavila Evropska unija je 55 odsto do 2025. godine.

Podaci iz izveštaja Stvoreni i obrađeni otpad u 2020. godini, koji je objavila Uprava za statistiku Monstat, govore da je prošle godine u Crnoj Gori generisano 304.000 tona komunalnog otpada, od čega je reciklirano 3.550 tona. Godinu pre stvoreno je 340.000 tona komunalnog otpada, a reciklirano 4.030 tona, prenele su Vijesti.

Pod komunalnim otpadom, prema metodologiji Monstata, podrazumeva se otpad nastao u domaćinstvima ili otpad nastao prilikom obavljanja delatnosti koji je po svojstvima sličan otpadu nastalom u domaćinstvima.

Crna Gora je trebalo da do 2020. dostigne cilj od 22 odsto recikliranog komunalnog otpada

Ciljevi EU o cirkularnoj ekonomiji predviđaju da se do 2025. reciklira i kompostira najmanje 55 odsto komunalnog otpada.

Prema crnogorskom Zakonu o upravljanju otpadom bilo je predviđeno da se 50 odsto papira, metala, plastike i stakla reciklira do 2020. Ostvarenje ovog cilja bi značilo recikliranje 22 odsto komunalnog otpada, ali je procena prošle godine bio samo 1,17 odsto, prenose Vijesti.

Količina komunalnog otpada po glavi stanovnika iznosila je 490 kilograma

Prema podacima Zerowaste Montenegro iz 2017, najveći deo komunalnog otpada, oko 37 odsto činio je organski otpad, zatim plastika 21 odsto, papir 13 odsto, staklo devet i ostali otpad 20 odsto.

U 2020. zabeležen je i pad u količinama stvorenog komunalnog otpada za 10,8 odsto u odnosu na 2019, sa 340 na 304 hiljada tona. Komunalna preduzeća su prošle godine sakupila 273.000 tona komunalnog otpada. Od preostalih skoro 30.000 tona, oko 13.000 tona sakupljeno je od strane sakupljača otpada i doveženo direktno na deponije od strane fizičkih lica i firmi, a oko 16.000 tona stvorili su građani koji nisu u sistemu javnog odvoženja smeća, naveo je Monstat.

Stvoreni komunalni otpad po glavi stanovnika iznosio je 489,4 kilograma, što je za 10,7 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Prosek EU u 2019. bio je 502 kilograma, dok je Hrvatska imala 445 kilograma, Slovenija 504, Albanija 381, a Srbija 338 kilograma.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

4. novembar 2021. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

hrvatska zagreb zagrebacki holding kredit IFC mehanizacija otpad

Zagreb ulaže 56 milona evra u upravljanje otpadom, mehanizaciju sa nižim emisijama

4. novembar 2021. - Zagrebački holding zatražio je od Grada Zagreba saglasnost radi zaduživanja putem ugovora o zelenom kreditu u iznosu do 56 miliona evra

postrojenje kogeneracija spalionica otpad

Novi Sad planira postrojenje za proizvodnju energije iz otpada

4. novembar 2021. - Novosadska toplana je raspisala tender za izradu prethodne studije izvodljivosti za kogeneracijsko postrojenje koje bi koristilo čvrsto gorivo iz komunalnog otpada

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje, kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje: kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

4. novembar 2021. - Otpadna motorna ulja mogu da zagade zemlju, vodu i vazduh, ali auto-servisi ga često prodaju pojedincima koji ga koriste za grejanje