Životna sredina

Ciklus predavanja “Klimatske promene: Jednostavne priče o komplikovanom problemu” počinje sledećeg četvrtka na Kolarcu

Slika: Pexels

Objavljeno

04.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu održaće u Zadužbini Ilije M. Kolarca tri predavanja u okviru ciklusa “Klimatske promene: Jednostavne priče o komplikovanom problemu” 11, 18. i 25. oktobra od 18 sati.

Prvo predavanje zakazano za 11. oktobar ima naziv Buduća klima na zemlji – scenariji za koje možda ne želite da znate.

U ovom predavanju biće reči o mogućim ekstremnim konsekvencama budućih klimatskih promena, koja su malo verovatne, ali se ipak ne mogu isključiti, odnosno nauka ne može danas garantovati da nešto od toga nije jedna od mogućih budućnosti. Reč je 6-7 izuzetno negativnih konsekvenci dalje promene klime u budućnosti (ako nastavimo ovim putem).

Drugo predavanje, Zašto verovati klimatskim modelima – istorija predviđanja klimatskih promena, održaće se 18. oktobra.

S obzirom da su rezultati koji će biti predstavljeni na prvom predavanju dobijeni numeričkim simulacijama klimatskih modela, postavlja se pitanje da li treba verovati ovim „kompjuterskim programima“ (klimatskim modelima). Na drugom predavanju biće prikazane istorije razvoja ovih modela i njihovih rezultata. Pošto su prvi modeli bili razvijeni pre više decenija, i tokom vremena su stalno unapređivani, a njihovi rezultati se tokom tog perioda stalno publikuju, danas možemo da proverimo da li su se te „prognoze“ ostvarile, da li je predviđeno postalo realnost, kakvi su bili rezultati nekih „alternativnih“ pristupa.

Treće predavanje biće održano 25. oktobra pod nazivom Numeričko modeliranje klime – primer povezanog regionalnog modela.

Na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta postoji klimatski model koji su i stručnjaci u svetu prepoznali kao relevantan „alat“, tako da naši naučnici, zajedno sa kolegama iz inostranstva, učestvuju u više projekata koji se bave modeliranjem klime. Na ovom predavanju biće prikazani fundamentalni problemi koje treba rešiti da bi jedan ovakav model mogao da funkcioniše.

 

Vladimir Đurđević je Fizički fakultet, smer meteorologija, upisao 1994. godine, a diplomirao 1998. godine sa prosečnom ocenom 9.80. Magistrirao je 2002. godine sa prosečnom ocenom 10. Tema magistarske teze bila je “Interakcija atmosfere i mora u oblasti Mediterana”.

Doktorirao je 2010. godine, a tema doktorske disertacije bila je “Simulacija klime i klimatskih promena u jugoistočnoj Evropi korišćenjem regionalnog klimatskog modela”.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Irska prestala upotrebljava ugalj slede Spanija Italija Grcka

Irska prestala da upotrebljava ugalj, a slede Španija, Italija, Grčka…

4. oktobar 2018. - Poslednje termoelektrane na ugalj u nekoliko zemalja Evropske unije već rade na minimumu ili samo povremeno

Uspešno završen WISE Srbija mentorski program Poverenje, podrška i lična transformacija

Uspešno završen WISE Srbija mentorski program: Poverenje, podrška i lična transformacija

4. oktobar 2018. - Prvi mentorski program WISE Srbija mreže žena u održivoj energetici, zelenoj ekonomiji i klimatskoj akciji uspešno je završen i zvanično obeležen završnim događajem u Beogradu.

Srbija dobila novi zakon o zaštiti vazduha

Srbija dobila novi Zakon o zaštiti vazduha

4. oktobar 2018. - Narodna skupština Republike Srbije usvojila je novi Zakon o zaštiti vazduha.

Termoelektrane na ugalj Zapadnom Balkanu 2024 zagadivale zagadjivale prekoracenja ogromna

Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu 2024. zagađivale manje, ali prekoračenja i dalje ogromna

4. oktobar 2018. - Zastarele termoelektrane na ugalj u regionu su 2024. u vazduh ispustile šest puta više sumpor-dioksida (SO2) nego što je dozvoljeno