Životna sredina

Ciklus predavanja “Klimatske promene: Jednostavne priče o komplikovanom problemu” počinje sledećeg četvrtka na Kolarcu

Slika: Pexels

Objavljeno

04.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu održaće u Zadužbini Ilije M. Kolarca tri predavanja u okviru ciklusa “Klimatske promene: Jednostavne priče o komplikovanom problemu” 11, 18. i 25. oktobra od 18 sati.

Prvo predavanje zakazano za 11. oktobar ima naziv Buduća klima na zemlji – scenariji za koje možda ne želite da znate.

U ovom predavanju biće reči o mogućim ekstremnim konsekvencama budućih klimatskih promena, koja su malo verovatne, ali se ipak ne mogu isključiti, odnosno nauka ne može danas garantovati da nešto od toga nije jedna od mogućih budućnosti. Reč je 6-7 izuzetno negativnih konsekvenci dalje promene klime u budućnosti (ako nastavimo ovim putem).

Drugo predavanje, Zašto verovati klimatskim modelima – istorija predviđanja klimatskih promena, održaće se 18. oktobra.

S obzirom da su rezultati koji će biti predstavljeni na prvom predavanju dobijeni numeričkim simulacijama klimatskih modela, postavlja se pitanje da li treba verovati ovim „kompjuterskim programima“ (klimatskim modelima). Na drugom predavanju biće prikazane istorije razvoja ovih modela i njihovih rezultata. Pošto su prvi modeli bili razvijeni pre više decenija, i tokom vremena su stalno unapređivani, a njihovi rezultati se tokom tog perioda stalno publikuju, danas možemo da proverimo da li su se te „prognoze“ ostvarile, da li je predviđeno postalo realnost, kakvi su bili rezultati nekih „alternativnih“ pristupa.

Treće predavanje biće održano 25. oktobra pod nazivom Numeričko modeliranje klime – primer povezanog regionalnog modela.

Na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta postoji klimatski model koji su i stručnjaci u svetu prepoznali kao relevantan „alat“, tako da naši naučnici, zajedno sa kolegama iz inostranstva, učestvuju u više projekata koji se bave modeliranjem klime. Na ovom predavanju biće prikazani fundamentalni problemi koje treba rešiti da bi jedan ovakav model mogao da funkcioniše.

 

Vladimir Đurđević je Fizički fakultet, smer meteorologija, upisao 1994. godine, a diplomirao 1998. godine sa prosečnom ocenom 9.80. Magistrirao je 2002. godine sa prosečnom ocenom 10. Tema magistarske teze bila je “Interakcija atmosfere i mora u oblasti Mediterana”.

Doktorirao je 2010. godine, a tema doktorske disertacije bila je “Simulacija klime i klimatskih promena u jugoistočnoj Evropi korišćenjem regionalnog klimatskog modela”.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

4. oktobar 2018. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

srbija novi pazar deponija pozar metan golo brdo

Početak treće nedelje požara na deponiji Golo Brdo kod Novog Pazara obeležila velika eksplozija metana

4. oktobar 2018. - Zavod za javno zdravlje Novog Pazara je upozorio građane da ne prilaze deponiji, jer gasovi mogu biti štetni po zdravlje

Tri grada ozivela proteste u Srbiji protiv litijumskog projekta Jadar

Građani Loznice oživeli proteste protiv rudarenja litijuma u dolini Jadra, najavljeni novi u Valjevu i Šapcu

4. oktobar 2018. - Protivnici projekta Jadar kompanije Rio Tinto održali su protest u Loznici, a priključuju se Valjevo i Šabac, po rečima aktivista

bih epbih spaljivanje otpada te tuzla testiranje

Elektroprivreda BiH odustala od probnog spaljivanja otpada u TE Tuzla

4. oktobar 2018. - Elektroprivreda BiH je saopštila da će ispoštovati zaključke Gradskog veća Grada Tuzla. Bilo planirano sagorevanje 100 tona otpada