OIE

Brisel odobrio Sloveniji podsticaje za zelenu energiju i CHP sisteme

Brisel Slovenija podsticaj CHP

Slika: Pixabay

Objavljeno

25.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je saopštila da je odobrila izmene sistema za podršku proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i u visokoefikasnoj kogeneraciji u Sloveniji u skladu s pravilima Evropske unije o državnoj pomoći. S novim odredbama, struktura će podići učinak prema ciljevima 28-člane zajednice i to bez neregularnog remećenja konkurencije, navedeno je u prošlonedeljnoj izjavi za štampu.

Slovenija je u maju 2015. godine najavila planove za izmenu propisa o podsticajima za zelenu energiju i napredne sisteme za kombinovanu proizvodnju energije za grejanje i struje (CHP) s namerom da ih učini isplativijim i intenzivira integraciju struje iz obnovljivih izvora u tržište, saopšteno je. Jedna od najznačajnijih izmena je uvođenje tenderskog postupka radi izbora primalaca podrške i određivanja njenog adekvatnog nivoa. Slovenija je, konkretno, uvela proceduru tendera u dve celine, zamišljenu tako da poveća konkurenciju između potencijalnih korisnika i osigura da podršku dobiju najvredniji projekti, izjavili su u sedištu izvršnog tela EU. Evropska komisija se izjasnila da je potez u skladu s njenim Smernicama o državnoj podršci zaštiti životne sredine i energetici za period 2014–2020, koje propisuju da se od januara 2017. takva pomoć odobrava na osnovu jasnog, transparentnog, nediskriminišućeg procesa nadmetanja otvorenog za sve proizvođače struje iz obnovljivih izvora, navodi se u saopštenju.

Štaviše, po mišljenju regulatora, izmenjeni sistem uvodi tržišnu premiju za operatere koji imaju preko 500 kilovata. Po smernicama, operateri jedinica koje su iznad tog praga moraće da ponude svoju električnu energiju na tržištu i dobijaće pomoć u vidu premije preko tržišne cene. Operateri koji su ispod ovog praga mogu nastaviti da primaju fidin (feed-in) tarifu.

Sistem podrške se finansira iz naknade koju plaćaju potrošači struje. Slovenija je saopštila i da planira da smanji finansijsko opterećenje za poslovanje u određenim sektorima s intenzivnom potrošnjom energije. Evropska komisija je saopštila da je zaključila da je ovo smanjenje u skladu sa smernicama, koje državama članicama dozvoljavaju redukciju u određenim sektorima s intenzivnom potrošnjom energije, onima koji se suočavaju s međunarodnom konkurencijom, a da je cilj da se osigura njihova konkurentnost.

Po Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora (Renewable Energy Directive), Slovenija ima cilj da udeo bruto potrošnje takve struje dostigne 25 odsto do 2020. godine. Pri primeni postojećeg sistema je do kraja 2014. postignut udeo od 21 procenta energije, a očekuje se da će izmenjena verzija omogućiti da se dođe do cilja od 25 odsto, navedeno je u izjavi. Javna verzija odluka biće objavljena u registru državne pomoći na stranici za konkurentnost pod oznakom slučaja SA.41998 nakon što se razreše eventualna pitanja poverljivosti. Nedeljne elektronske vesti o državnoj pomoći (State Aid Weekly e-News) objavljuju odluke na internetu i u Službenom listu EU.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

25. oktobar 2016. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

25. oktobar 2016. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

25. oktobar 2016. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

25. oktobar 2016. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini