Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina
Udeo kapaciteta solarnih elektrana u ukupnom miksu električne energije prestigao je udeo hidroelektrana, rekla je Sanja Božinovska, ministarka energetike, rudarstva i mineralnih resursa, na 14. Međunarodnom forumu o energiji za održivi razvoj.
Trodnevni Međunarodni forum o energiji za održivi razvoj (IFESD-14), sa temom “Od ciljeva do akcije: Napajanje budućnosti održivom energijom”, počeo je juče. Organizuje ga Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i pet regionalnih komisija UN – UNECE, UNESCAP, UNECLAC, UNECA i UNESCWA.
Prema rečima Sanje Božinovske, ministarke energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, Severna Makedonija je poslednjih godina preduzela odlučne korake da transformiše svoj energetski sistem i uskladi ga sa principima održivosti, bezbednosti i pristupačnosti.
Reforme već daju merljive rezultate, a obnovljivi izvori energije sada čine više od polovine ukupnog instalisanog kapaciteta za proizvodnju električne energije u zemlji – 56 odsto u 2024. godini, istakla je ona.
Severna Makedonija prelazi sa ciljeva na akciju
“Struktura tog napretka je još upečatljivija. Fotonaponske elektrane sada predstavljaju 28 odsto instaliranog kapaciteta, preskačući velike hidroelektrane sa 24 odsto. Po prvi put u našoj istoriji, solarna energija je pretekla hidroenergiju – simbolična i praktična prekretnica na našem putu ka dekarbonizaciji”, Božinovska je naglasila tokom prve plenarne sednice na visokom nivou.
Samo u 2024. proizvodnja solarne energije porasla je, kako je navela, 186 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.
Ovi brojevi govore više od reči: pokazuju naciju koja ne samo da planira tranziciju, već je živi, smatra Božinovska.
Inače, na kraju 2024. kapacitet solarnih elektrana bio je 848 MW, što je povećanje više od 340 MW u odnosu na prethodnu godinu. Na drugoj strani, kapacitet hidroelektrana iznosio je 720 MW na kraju prošle godine.
Podržavamo više od 5.000 radnika i zajednice u regionima uglja
Brojke to potvrđuju — Severna Makedonija prelazi sa ciljeva na akciju, naglasila je Božinovska.
Ona je istakla da zemlja takođe ulaže u nove solarne projekte i vetroelektrane, skladištenje energije i modernizuje nacionalnu elektromrežu kako bi apsorbovala rastuće kapacitete obnovljivih izvora. Ova ulaganja su neophodna za održavanje pouzdanosti i fleksibilnosti dok integrišemo više čistih izvora energije, objasnila je ministarka.
Božinovska je naglasila da je podjednako važna njihova posvećenost pravednoj energetskoj tranziciji.
Podržavamo više od 5.000 radnika i zajednice pogođenih postepenim prestankom korišćenja uglja, pomažući im da se prekvalifikuju, diverzifikuju lokalne ekonomije i obezbede zelena radna mesta, podvukla je ona
Joksimović: Srbija će dostići cilj obnovljivih izvora energije za 2030.
Prema rečima Jovane Joksimović, pomoćnice ministra rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju i evropske integracije, trenutno ugalj predstavlja okosnicu energetskog sistema u Srbiji, ali sa značajnim udelom energije iz obnovljivih izvora koji raste i dostigla je 38 odsto u 2023.
U skladu sa usvojenim planovima, svaki drugi MWh, podsetila je ona, proizvodiće se iz obnovljivih izvora do 2030.
“Postojeći vredni resursi moraće da ostanu temelj elektroenergetskog sektora Srbije dok se obnovljiva energija, mreže za prenos i distribuciju, kapaciteti za skladištenje energije, kao i sposobnost integracije obnovljivih izvora, ne razviju dovoljno kako bi pouzdano zamenili proizvodnju električne energije iz uglja”, rekla je pomoćnica ministarke tokom druge plenarne sednice na visokom nivou.
Potrebno je diverzifikovati kanale snabdevanja, ali i energetski miks
Jovanović je naglasila da su povećani kapaciteti za čiste izvore energije, obezbeđen iz dve veoma uspešne runde aukcija, doprineti ostvarivanju ciljeva za 2030.
Kada je reč o unapređenju energetske tranzicije i obezbeđivanju dovoljno energije u budućnosti, istakla je potrebu da se razmišlja van okvira. Potrebno je diverzifikovati kanale snabdevanja, ali i energetski miks kako bi zemlja bila što više energetski samoodrživa, smatra ona.
U pokušaju da se to uradi, postoji ogromna podrška od relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, ali je, prema njenim rečima, potrebno više.
“Ako želimo da postignemo ciljeve koje smo sebi postavili, verujem da će nam Evropska komisija biti partner u svim naporima koje preduzimamo”, zaključila je Joksimović.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.