Električna energija

BiH će za četiri godine dobiti elektrane na solar i vetar snage 2.200 MW

bih solar vetar bicakcic

Foto: Klas_lu from Pixabay

Objavljeno

02.09.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.09.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

U naredne tri do četiri godine u Bosni i Hercegovini biće izgrađene solarne elektrane snage 1.500 MW i vetroparkovi kapaciteta 700 MW, izjavio je Edhem Bičakčić, predsednik Regionalnog saveta Jugoistočne Evrope Međunarodnog veća za velike električne sisteme (South-East European Regional Council of CIGRE – SEERC).

Bosna i Hercegovina, prema rečima Edhema Bičakčića, raspolaže sa značajnim neiskorišćenim potencijalom za korišćenje energije vode, vetra i sunca. On je istakao da se ubrzano grade novi vetroparkovi i fotonaponske elektrane, preneo je portal Akta.

Dodatni podstrek investicijama u obnovljivu energiju dao je značajan rast cena energije u poslednje tri godine, dodao je on, i naveo da prilikom odluke o investiranju trebalo bi uzeti u obzir rizike promena cene električne energije.

Bičakčić je rekao da očekuje u naredne tri do četiri godine više od 1.500 MW novih solarnih elektrana i više od 700 MW novih vetroparkova. Te elektrane će, procenjuje, proizvesti 4.000 GWh struje, što je trenutno četvrtina ukupne proizvodnje ili trećina ukupne potrošnje u BiH.

Najveći problem za nove elektrane je balansiranje

On smatra da će najveći problem za te nove elektrane biti balansiranje i kapacitet prenosnih i distributivnih mreža da prihvate tu energiju. Jasno je, dodaje, da nedostaje sinhronizovan razvoj prenosne i distributivne mreže za priključak novih objekata.

Sa druge, strane, Bičakčić naglašava da je najteži zadatak koji BiH mora da reši u energetskoj tranziciji gašenje termoelektrana i smanjenje neto emisija CO2 na nulu u 2050.

BiH nema ni plan, ni strategiju

On je podsetio da se energetska tranzicija ne odnosi samo na proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, već i na korišćenje te energije u transportu, grejanju i hlađenju. Udeo električne energije u ukupnom bilansu energetskih potreba bi, procenjuje, trebalo da se duplira do 2050. Zbog toga će morati da se grade reverzibilne i akumulacione hidroelektrane i koristi zeleni vodonik i ostali kapaciteti za skladištenje električne energije, istakao je on, i dodao da BiH za to nema ni pripremljen plan, ni strategiju.

Bičakčić je naglasio da BiH kao zemlja u razvoju nije u mogućnosti da finansijski samostalno srovede energetsku tranziciju. Bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspešno uraditi pravednu tranziciju regiona uglja, rekao je Bičakčić.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

RiTE Ugljevik resio istorijski spor sa slovenackom elektroprivredom HSE Ugljevik ERS HSE

RiTE Ugljevik rešio istorijski spor sa slovenačkom elektroprivredom HSE

2. septembar 2024. - Elektroprivrede Slovenije i Republike Srpske su se nagodile za spor oko termoelektrane Ugljevik koji se ticao investicije od pre više od četiri decenije

EU komesari EUSEW 2026 eksperti cista energija

Aktuelni i bivši komesari EU učestvuju na EUSEW-u 2026 uz eksperte za čistu energiju

2. septembar 2024. - Evropska komisija predstavila je program i otvorila prijave za Evropsku nedelju održive energije - EUSEW 2026

Severna Makedonija Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025 2030 NEKP

Severna Makedonija usvojila Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025-2030

2. septembar 2024. - Novi NEKP Severne Makedonije sadrži 61 meru za rast kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i uvođenje evropskih standarda

epbih svetska banka solar termoelektrane prozjumeri

EPBiH planira solarne elektrane u TE Tuzla i TE Kakanj, 15 MW solara za prozjumere

2. septembar 2024. - EPBiH, uz pomoć Svetske banke, planira rehabilitaciju HE Salakovac, instalaciju 15 MW krovnog solara za prozjumere i gradnju solarnih elektrana sa baterijama