Životna sredina

Bez rudarenja i kritičnih mineralnih sirovina nije moguć tehnološki razvoj i napredak

litijum jadarit rio tinto rudarsko geoloski fakultet

Foto: Facebook/University of Belgrade Faculty of Mining and Geology

Objavljeno

31.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bez rudarenja i kritičnih mineralnih sirovina nije moguć tehnološki razvoj i napredak, kao ni prelazak na obnovljive izvore energije u proizvodnji energije i zaštiti životne sredine, odnosno smanjenje uticaja na klimatske promene, navodi se u zajedničkom saopštenju Rudarsko-geološkog fakulteta, Geološkog zavoda, Komore rudarskih i geoloških inženjera Srbije, Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije, Tehničkog fakulteta iz Bora i Rudarskog instituta iz Beograda.

Zato pitanje ne treba i ne sme da bude „Rudarstvo da ili ne“ već samo „Kakvo rudarstvo“, tvrde eksperti za rudarstvo i geologiju.

Oni u saopštenju ističu da povodom informacija koje se mogu čuti u javnosti o rudarenju i rudarskoj struci osećaju profesionalnu odgovornost da istaknu ključnu ulogu koju rudarstvo i geologija imaju u globalnom kontekstu, kao i u nacionalnom kontekstu.

Ove discipline, kako se navodi u saopštenju, ne samo da omogućavaju eksploataciju mineralnih resursa, koje se koriste u granama kao što su energetika za proizvodnju električne i toplotne energije, građevinska i farmaceutska industrija, metalska i hemijska industrija, već igraju ključnu ulogu u održivom ekonomskom razvoju širom sveta.

 

Stručnjaci podsećaju da je u Srbiji, prema podacima Zavoda za statistiku, na kraju 2023. godine u sektoru rudarstva bilo više od 30.000 zaposlenih. Prema analizama, dodaju, na svakog direktno zaposlenog u rudarstvu dolaze još četiri indirektna radna mesta, što dovodi do toga da desetine hiljada porodica u Srbiji zavisi od rudarske industrije.

Geološka istraživanja su, prema njihovim rečima, dug i kompleksan proces, koji u svom početku nosi mnogi neizvesnosti, dok je za otvaranje rudnika metaličnih sirovina potrebno u proseku pet do deset godina. Drugim rečima, dodaju, od momenta započinjanja istraživanja pa do prve proizvodnje potrebno je u proseku od 15 do 20 godina.

“Kada govorimo o istraživanju litijuma, u Republici Srbiji imamo jedno istraživanje koje se vodi kao aktivno, ali se istražni radovi ne izvode. Međutim, dug je put od istraživanja do eksploatacije. Samo istraživanje ne znači odmah i eksploataciju”, piše u saopštenju.

Oni, takođe, podsećaju da je rudarstvo temelj modernog industrijskog društva, pružajući sirovine neophodne za proizvodnju i izgradnju infrastrukture. Bez njih, navode, tehnološki napredak koji smo doživeli ne bi bio moguć. Geologija, s druge strane, pruža duboko razumevanje geoloških procesa i formacija koje nam omogućavaju da racionalno upravljamo našim prirodnim resursima.

“Zato je važno istaći da političke borbe ne smeju da ugroze integritet rudarske i geološke struke. One zahtevaju stručnost, odgovornost, nezavisnost i poštovanje. Očuvanje rudarske i geološke struke od političkih uticaja ključno je za dugoročnu održivost i sigurnost u industriji”, navodi se u saopštenju.

Stručnjaci pozivaju sve relevantne aktere, kako u Srbiji tako i širom sveta, da podrže stručni pristup u rudarstvu i geologiji, te da se zajednički radi na očuvanju i unapređenju ovih važnih disciplina za dobrobit svih.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Glavni industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

31. jul 2024. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

31. jul 2024. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

31. jul 2024. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

31. jul 2024. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika