Balkanski ugljen košta živote, ​​opterećuje gospodarstva

Autor: Vlatka Matković Puljić, Health & Environment Alliance (HEAL), Savetnica za zdravlje i životnu sredinu za Balkan 

Od 1. siječnja 2018. Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Makedonija, Crna Gora i Srbija) treba početi smanjivati ​​štetne emisije iz velikih postrojenja za sagorijevanje i uskladiti nacionalne zakone i propise sa zahtjevima Energetske Zajednice.

Ovaj zadatak veoma je hitan: regionalna flota od 16 termoelektrana na ugljen iz komunističke ere odgovorna je za gotovo istu količinu emisija onečišćujućih tvari kao iz svih 296 termoelektrana u EU zajedno. Ove termoelektrane su na vrhu popisa glavnih europskih zagađivača za emisije čestičnih tvari (PM2,5), sa 30 puta više PM2,5 po instaliranom megavatu od prosječne europske termoelektrane, i sumpornog dioksida (SO2), sa 13 puta više. Ovo stvara velike zdravstvene i gospodarske troškove koji zahtijevaju hitnu akciju.

Vlade Zapadnog Balkana već su obvezne propisima Energetske zajednice, međunarodne organizacije koja okuplja EU i njezine susjede da stvore integrirano paneuropsko energetsko tržište, kako bi se smanjile emisije onečišćujućih tvari poput sumpornog dioksida od 1. siječnja 2018. godine. Dok emisijske norme Energetske zajednice za postojeće velike termoelektrane za sagorijevanje nisu toliko strogo definirane kao one nedavno usvojene od strane EU, njihova stroga provedba imala bi neposredne i dalekosežne koristi za ljude i gospodarstva regije i EU budući da 60% ovog zagađenja ide u susjedne zemlje EU.

Većina država Zapadnog Balkana potpisala je Ugovor o energetskoj zajednici još 2005. godine, a krajnji rok 2018. godine za smanjenje emisija u energetskom sektoru nikog ne može iznenaditi. Za zemlje koje traže članstvo u EU, kao što su Crna Gora i Srbija, od posebne je važnosti usklađivanje sa propisima EU o emisijama. Do sada, međutim, one to ne uspijevaju.

Evo ključnih razloga zbog kojih bi vlade Zapadnog Balkana trebale najhitnije početi primjenjivati ​​propise Energetske zajednice:

• Sukladnost sa propisima Zajednice o energiji omogućava pristup europskom energetskom tržištu;
• Smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana na ugljen u Zapadnom Balkanu može rezultirati sa spašenih 6 460 života godišnje u regiji (izvješće HEAL);
• Smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana na ugljen u Zapadnom Balkanu također bi moglo uštedjeti godišnje do 2,7 milijardi eura na zdravstvenim troškovima uz punu sukladnost sa propisima;
• Skidanje ugljena sa državne potpore i subvencija razotkrilo bi mit da je električna energija na bazi ugljena jeftina i otkrilo stvarne troškove tehnologije koja je zastarjela i štetna za ljude i okoliš.

Ipak, čelnici Zapadnog Balkana izgledaju ne mogu se ‘skinuti’ sa svoje ovisnosti o ugljenu. Kineski krediti, već dogovoreni za Kostolac B3 u Srbiji, nova jedinica u termoelektrani Tuzla u Bosni i Hercegovini i još jedna trenutno pri cjevovodu za Banoviće, prijete sagorijevanjem i ovih fosilnih goriva što najviše zagađuju ali i javnih financija.

Provedba strožih okolišnih pravila o emisijama je nužna za ograničavanje štete koju je načinila naslijeđena flota termoelektrana na ugljen. Izbjegavanje dobro dokumentiranih opasnosti od nasukanih sredstava, zarobljenih u energetske resurse koji se ne mogu natjecati s unosnim, konkurentnijim obnovljivim izvorima je nužnost, kako bi se osiguralo kretanje regije nadilaženjem ugljena, prema budućnosti koja je zdrava, prosperitetna i održiva.