U fokusu

Balkanski ugljen košta živote, ​​opterećuje gospodarstva

Vlatka Matkovic Puljic Balkanski ugljen kosta zivote, ​​opterecuje gospodarstva

Slika: HEAL

Objavljeno

08.02.2018.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.02.2018.

Država

Komentari

0

Podeli

Autor: Vlatka Matković Puljić, Health & Environment Alliance (HEAL), Savetnica za zdravlje i životnu sredinu za Balkan 

Od 1. siječnja 2018. Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Makedonija, Crna Gora i Srbija) treba početi smanjivati ​​štetne emisije iz velikih postrojenja za sagorijevanje i uskladiti nacionalne zakone i propise sa zahtjevima Energetske Zajednice.

Ovaj zadatak veoma je hitan: regionalna flota od 16 termoelektrana na ugljen iz komunističke ere odgovorna je za gotovo istu količinu emisija onečišćujućih tvari kao iz svih 296 termoelektrana u EU zajedno. Ove termoelektrane su na vrhu popisa glavnih europskih zagađivača za emisije čestičnih tvari (PM2,5), sa 30 puta više PM2,5 po instaliranom megavatu od prosječne europske termoelektrane, i sumpornog dioksida (SO2), sa 13 puta više. Ovo stvara velike zdravstvene i gospodarske troškove koji zahtijevaju hitnu akciju.

Vlade Zapadnog Balkana već su obvezne propisima Energetske zajednice, međunarodne organizacije koja okuplja EU i njezine susjede da stvore integrirano paneuropsko energetsko tržište, kako bi se smanjile emisije onečišćujućih tvari poput sumpornog dioksida od 1. siječnja 2018. godine. Dok emisijske norme Energetske zajednice za postojeće velike termoelektrane za sagorijevanje nisu toliko strogo definirane kao one nedavno usvojene od strane EU, njihova stroga provedba imala bi neposredne i dalekosežne koristi za ljude i gospodarstva regije i EU budući da 60% ovog zagađenja ide u susjedne zemlje EU.

Većina država Zapadnog Balkana potpisala je Ugovor o energetskoj zajednici još 2005. godine, a krajnji rok 2018. godine za smanjenje emisija u energetskom sektoru nikog ne može iznenaditi. Za zemlje koje traže članstvo u EU, kao što su Crna Gora i Srbija, od posebne je važnosti usklađivanje sa propisima EU o emisijama. Do sada, međutim, one to ne uspijevaju.

Evo ključnih razloga zbog kojih bi vlade Zapadnog Balkana trebale najhitnije početi primjenjivati ​​propise Energetske zajednice:

  • Sukladnost sa propisima Zajednice o energiji omogućava pristup europskom energetskom tržištu;
  • Smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana na ugljen u Zapadnom Balkanu može rezultirati sa spašenih 6 460 života godišnje u regiji (izvješće HEAL);
  • Smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana na ugljen u Zapadnom Balkanu također bi moglo uštedjeti godišnje do 2,7 milijardi eura na zdravstvenim troškovima uz punu sukladnost sa propisima;
  • Skidanje ugljena sa državne potpore i subvencija razotkrilo bi mit da je električna energija na bazi ugljena jeftina i otkrilo stvarne troškove tehnologije koja je zastarjela i štetna za ljude i okoliš.

Ipak, čelnici Zapadnog Balkana izgledaju ne mogu se ‘skinuti’ sa svoje ovisnosti o ugljenu. Kineski krediti, već dogovoreni za Kostolac B3 u Srbiji, nova jedinica u termoelektrani Tuzla u Bosni i Hercegovini i još jedna trenutno pri cjevovodu za Banoviće, prijete sagorijevanjem i ovih fosilnih goriva što najviše zagađuju ali i javnih financija.

Provedba strožih okolišnih pravila o emisijama je nužna za ograničavanje štete koju je načinila naslijeđena flota termoelektrana na ugljen. Izbjegavanje dobro dokumentiranih opasnosti od nasukanih sredstava, zarobljenih u energetske resurse koji se ne mogu natjecati s unosnim, konkurentnijim obnovljivim izvorima je nužnost, kako bi se osiguralo kretanje regije nadilaženjem ugljena, prema budućnosti koja je zdrava, prosperitetna i održiva.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tijana--Gajic_CWP-Global_ESG-Lead

Održivost u kompaniji CWP Global – Zašto čak i kompanije koje se bave obnovljivim izvorima energije treba da usvoje ESG standarde

14 September 2021 - Poslovanje na način koji uključuje brigu o životnoj sredini, društvu i korporativnom upravljanju (Environmental, Social and Governance - ESG) obezbeđuje zaštitu poslovnih ulaganja i doprinosi očuvanju vrednosti kako za kompanije tako i za društvo.

nadezda kokotovic autorski tekst demokratizacija energetike

Energetska demokratija na djelu

31 August 2021 - Nadežda Kokotović u autorskom tekstu piše o demokratizaciji energetike u regionu kroz utiske sa petog energetskog foruma INTERENEF održanog u Splitu.

kvalitet vazduha Srbiji zdravstva

Za bolji kvalitet vazduha u Srbiji potrebni su veće angažovanje i posvećenost zdravstva

12 May 2021 - Pokretanje prvog i jedinog nacionalnog Programa zaštite vazduha u Republici Srbiji sa Akcionim planom jedinstvena je prilika za smanjenje visokih stopa oboljenja

Lokacija prostorno planiranje razvoj obnovljive energije jugoistocnoj Europi u fokusu Zeljka Fistrek Dragana Mileusnic

Lokacija, lokacija, lokacija: kako prostorno planiranje može ubrzati razvoj obnovljive energije u jugoistočnoj Europi

09 April 2021 - Za ubrzanje primjene obnovljivih izvora energije, vlade i industrija trebaju od početka surađivati ​​s NVO-ovima i lokalnim zajednicama, pišu Željka Frištek i Dragana Mileusnić