Električna energija

Energetska zajednica: Makedonija i BiH pale na implementaciji, Srbija kritična

Slika: Energetska Zajednica

Objavljeno

30.09.2016.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

30.09.2016.

Država

Komentari

0

Podeli

Moguće je da će Bosna i Hercegovina i Makedonija snositi posledice jer nisu transponovale Treći energetski paket u domaće zakonodavstvo, dok je Srbija pod rizikom zbog brojnih neregularnosti, navedeno je u ovogodišnjem izveštaju Sekretarijata Energetske zajednice o postupanju po smernicama prema obavezama iz ugovora o osnivanju organizacije.

Prve dve zemlje su „i dalje neuspešne u ovom poduhvatu“ preko godinu i po dana po isteku roka. Ostalih šest ugovornih strana ispunile su uslove koje je zadao Ministarski savet Energetske zajednice, saopštio je sekretarijat u dokumentu, koji pokriva godinu dana zaključno s avgustom. Odluke o rešenju za sporove u tim slučajevima biće donesene 14. oktobra u Sarajevu.

Zamenik direktora sekretarijata Dirk Bušle naveo je da BiH i Makedonija „uporno nastavljaju da krše i druge odredbe iz smernica“ i, po njegovim rečima, to je „krajnje zabrinjavajuće“. Dodao je da u prvom slučaju, uprkos „znatnoj pomoći sekretarijata i međunarodne zajednice“, država u sektoru gasa ne ispunjava čak ni uslove iz Drugog energetskog paketa. „Makedonija je odložila potpuno otvaranje tržišta struje za pet godina do 2020. godine. Bez sumnje, potrošači energije su ti koji će biti žrtve opšte političke blokade u te dve zemlje“, izjavio je.

Prepreke u statusu Kosova

Srbija tek treba da ispravi dugoročne propuste u zakonodavstvu vezanom za Energetsku zajednicu, između ostalog nerazdvajanje delatnosti Srbijagasa – proizvođača i distributera gasa, i neučestvovanje u regionalnoj koordinaciji alokacije kapaciteta, navedeno je u dokumentu. Ova zemlja je takođe upozorena da mora da osigura primenu sporazuma koji su potpisali domaći operater sistema prenosa (TSO) – javno preduzeće Elektromreža Srbije (EMS), i njegov kosovski ekvivalent KOSTT – Operator sistema, prenosa i tržišta a.d. Obe strane su više puta odložile ispunjavanje obaveza iz svog dogovora ozvaničenog 2014. godine, istakao je Sekretarijat Energetske zajednice.

„Stupanje na snagu sporazuma o povezivanju između (evropske mreže TSO-a) Entso-E i kosovskog operatera sistema prenosa, potpisanog u oktobru 2015, bilo je neopravdano uslovljeno time da se snabdevaču iz Srbije na Kosovu izda licenca. Budući da Srbija ne uspeva da registruje kompaniju za snabdevanje, ovaj dugotrajni spor ostaje nerešen“, dodaje se u izveštaju. EMS je podneo zahtev za pridruživanje Kancelariji za koordinisane aukcije u Jugoistočnoj Evropi (SEE CAO), ali sporazum nije postignut, navodi se u dokumentu. Istaknuto je da je pokretanje tržišta električne energije na nivou dan unapred, u februaru, bilo veoma važan događaj.

Sankcije u najavi

U izveštaju je pomenuto da nacionalna kompanija Elektroprivreda Srbije (EPS) nije, kao što je bilo najavljeno, transformisana u akcionarsko društvo.

Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, izjavio je da je to telo predložilo tri mere protiv Srbije zbog neispunjavanja obaveza, uključujući suspenziju finansiranja iz evropskih fondova. On je za televiziju N1 rekao da vreme ističe i da je moguće da će se ta zemlja suočiti s preprekama na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. EMS je ranije pozvan da se uključi u SEE CAO, ali kompanija je odbila, kazao je Kovač i dodao da KOSTT sada blokira učlanjenje, ali ne i ugovor o uslugama.

Srpski TSO poriče da ima nepravilnosti

EMS je demantovao informaciju o nepravilnostima uz tvrdnju da su optužbe rezultat „animoziteta“ jednog čoveka prema kompaniji. Ovaj TSO ponavlja da je prihode iz prekograničnih kapaciteta koristio u skladu s propisima i da je zapravo reč o tome da je sekretarijat zauzeo „politički stav“, suprotan zvaničnoj neutralnosti, da su interkonekcije s Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom „između Kosova i navedenih zemalja, a ne između Srbije i tih zemalja“. EMS je saopštio da je uzrok spora oko dogovora koji su postigli KOSTT i Entso-E to što vlasti odvojene pokrajine nemaju nameru da registruju srpsku kompaniju.

Troškovi i korist od zastoja

Najveći napredak Srbije u proteklih godinu dana bio je u usklađivanju propisa za energetsku efikasnost, zaštitu životne sredine i energiju iz obnovljivih izvora, rekla je Maja Turković, konsultantkinja za energetiku i predsednica Asocijacije za održivi razvoj (Asor). Ona je za istu regionalnu televizijsku stanicu rekla da je ovo prvi put da se procedura za prekršaje podiže na zvanični nivo, do Ministarskog saveta. Turković je kazala da je od presudnog značaja da se odmere dobitak i troškovi koji će uslediti od odugovlačenja u primeni mera na koje se Srbija obavezala. Nije nemoguće da će ovoj zemlji biti odložena integracija u Evropsku uniju, naglasila je.

 

Sledeći korak je implementacija

Kovač je naglasio da nakon transponovanja paketa treba da se osigura „efektivna i efikasna implementacija“ u zemljama članicama. Mora da se usvoji mrežni kod i da se primeni na tačkama interkonekcije između zemalja članica Evropske unije i ugovornih strana, rekao je. To će obezbediti jednak tretman i tako ukloniti jednu od najvećih prepreka za panevropsku integraciju energetskog tržišta, objasnio je Kovač.

U izveštaju je navedeno da Srbija i Crna Gora prednjače u usvajanju smernica o održivosti za energetsku efikasnost, životnu sredinu i obnovljive izvore. Potonja i BiH su već premašile ciljeve za energiju iz obnovljivih izvora za 2020. godinu, dok se Srbija i Albanija drže projektovane putanje ka dostizanju konačnog cilja, saopštio je sekretarijat.

Sve u svemu, implementacija je najslabija u domenu energetske efikasnosti, gde Albanija i Ukrajina tek treba da transponuju direktive o energetskim performansama u zgradarstvu i uslugama u energetici, dok Kosovo* kasni samo s prvom od dve stavke, piše u dokumentu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

30. septembar 2016. - Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime bi EU zaokružila Industrijski plan za zeleni dogovor

uvoz-struje-severna-makedonija

Severna Makedonija: Solar doveo do smanjenja uvoza struje na svega 2,75% potrošnje

30. septembar 2016. - Rast instalisanih kapaciteta solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji bio je 2023. za 251% veći nego prethodne godine

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

30. septembar 2016. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

Za privredu u Srbiji bice smanjene cene gasa struje

Za privredu u Srbiji biće smanjene cene gasa, struje

30. septembar 2016. - Cene struje i gasa za privredu pašće otprilike 20 odnosno 15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović