
Foto: Engin Akyurt from Pixabay
Vozači automobila u Evropi će plaćati „geopolitičku premiju“ od dodatnih 150 miliona evra dnevno, jer cene nafte prelaze 100 dolara po barelu, pokazuje novo istraživanje organizacije Transport & Environment.
Evropa će platiti visoku cenu zbog svoje zavisnosti od uvozne nafte, upozorava T&E, koji poziva na dugoročne, a ne kratkoročne mere kako bi se Evropa oslobodila nestabilnosti geopolitičkih šokova.
„Geopolitičku premiju“ organizacija definiše kao razliku u cenama goriva na pumpama između 2022. i perioda 2017–2019, koji je uzet kao referenca za cene nafte pre krize. U tim godinama sirova nafta je u proseku koštala 63 dolara po barelu.
U 2022. godini, poslednji put kada su cene nafte prešle 100 dolara po barelu, Evropljani su potrošili dodatnih 55 milijardi evra na pumpama.
Slična situacija dešava se i ovih dana.
Širom EU, do sredine 2022. godine, cene dizela su porasle 45 odsto, a benzin za 36 odsto.
Frogat: Zavisnost Evrope od nafte stvara geopolitičku premiju
Pred kraj juna 2022. godine, cene benzina i dizela na pumpama su premašile dva evra po litru, što znači da su vozači trošili 24 do 31 evro više da bi napunili rezervoar od 50 litara nego pre krize, naveo je T&E.
Entoni Frogat, viši direktor u T&E, naglasio je da zavisnost Evrope od nafte stvara geopolitičku premiju kad god postoji globalna nestabilnost.

To će nastaviti da osakaćuje evropsku ekonomiju i pritiska domaćinstva, osim ako EU strukturno ne okonča svoju zavisnost od uvoznih fosilnih goriva, dodao je on.
Donald Tramp i njegovi prijatelji u Rusiji i Saudijskoj Arabiji imaju mnogo moći, ali, kako je naglasio, jedna stvar koju ne kontrolišu je vetar i sunce.
Evropa sada mora da da prioritet električnim vozilima, toplotnim pumpama i obnovljivoj energiji
Evropa sada mora dati prioritet električnim vozilima, toplotnim pumpama i obnovljivim izvorima energije kako bi se osiguralo da se ovo nikada više ne ponovi, poručio je on.
T&E ukazuje da je trošak od 55 milijardi evra u 2022. godini nastao uprkos tome što su vlade EU smanjile akcize na naftne derivate u ukupnoj vrednosti od 30 milijardi evra. Te subvencije su u suštini plaćali poreski obveznici.
Ove mere su smanjile cene za potrošače na kraći rok, ali nisu uspele da strukturno smanje zavisnost od nafte i zaštite evropsku ekonomiju od budućih cenovnih šokova, kaže T&E.
Rast profita naftnih kompanija
Više cene na svetskom tržištu znače veći profit za sektor fosilnih goriva. Naftne i gasne kompanije EU su 2022. godine zaradile oko 104 milijarde evra profita, što je povećanje od 45 odsto u odnosu na 2021. godinu, navodi nevladina organizacija.
U 2022. i 2023. godini, na snazi je bila regulativa EU o neočekivanim (ekstra) profitima u energetskom sektoru kako bi se pokušao povratiti deo prekomernog profita.
Oporezovati ekstraprofit naftaša
Ova regulativa je sada istekla i EU bi trebalo da bude spremna da je brzo ponovo uvede u slučaju dugoročnih viših cena energije, kaže T&E.
Smanjenje količine nafte i gasa koja se uvozi je dobitna kombinacija.
Poboljšava ekonomsku bezbednost, smanjuje geopolitičke neizvesnosti i smanjuje uticaj Evrope na klimu, zaključuje Frogat.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.