OIE

Energetski sistem zasnovan na obnovljivoj energiji je najjeftiniji put da EU dostigne klimatsku neutralnost

evropska unija energetika 2050 scenario troskovi hitachi studija

Foto: Mike from Pixabay

Objavljeno

11.12.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.12.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropski energetski sistem zasnovan na visokom udelu obnovljivih izvora energije je najjeftiniji put da se do 2050. godine postigne cilj klimatske neutralnosti. To je rezultat poređenja pet scenarija razvoja energetskog sistema Evropske unije u studiji koju je za WindEurope izradio Hitachi Energy.

Troškovi za svaki scenario uključuju ne samo proizvodne objekte, već i investicije u mreže, sisteme za skladištenje i rezervne sisteme, naveo je WindEurope.

Studija je mapirala ukupne sistemske troškove pet energetskih scenarija. Četiri scenarija donose neto nulte emisije do 2050, a peti predviđa sporu tranziciju, gde Evropa ne ispunjava svoje klimatske ciljeve.

Razlika između najjeftinijeg scenarija “Obnovljivi izvori” i najskupljeg ”Spora tranzicija” je 1,64 bilijardi evra, otkriva studija.

evropska unija energetika 2050 scenario troskovi hitachi

Autori studije izračunali su ukupne društvene troškove izgradnje, rada i prilagođavanja potrebnom energetskom sistemu u sektoru električne energije, transporta, grejanja i industrije kako bi se ispunili klimatski ciljevi za 2050. godinu.

Ukupni troškovi mogu se podeliti u tri grupe.

Prvu čine nova infrastrukturna ulaganja u proizvodne objekte, kao i u mreže, vodonik, skladištenje energije i hvatanje i skladištenja ugljenika (CCS).

Operativni troškovi goriva i CO2 predstavljaju drugu, troškovi elektrifikacije i promena potražnje treću grupu.

Scenario “Obnovljivi izvori” drastično smanjuje zavisnost od uvoza

Scenario “Obnovljivi izvori” dostiže neto nulte emisije do 2050. godine kroz masovno korišćenje varijabilne obnovljive energije, prvenstveno energije vetra i sunca, što dovodi do visoke elektrifikacije u celom energetskom miksu.

Udeo obnovljivih izvora dostiže 85 odsto kod električne energije i skoro 70 odsto kod ukupne energije. Zavisnost od uvoznih energetskih goriva drastično pada sa 71 odsto u 2030. na samo 22 odsto u 2050. godini, navodi se u izveštaju.

“Dok Evropa gleda unapred ka 2050. godini, izgleda neverovatno vratiti se u vreme pre 25 godina. Tada, te 2000. godine, udeo energije vetra i sunca u sektoru električne energije u Evropi bio je 0,8 odsto. Danas je 30 odsto. U isto vreme emisije su smanjene skoro jednu trećinu, dok je ekonomija zabeležila rast 45 odsto. Hajde da gradimo na ovom uspehu”, poručio je WindEurope.

Inače, studija je početni izveštaj za Studiju o troškovima energetskog sistema, projekat koji je naručio WindEurope.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija mreze eu fond eles distribucije operatori

Slovenija u elektromreže ulaže 174 miliona evra

11. decembar 2025. - Slovenija nastavlja da ulaže u jačanje elektroenergetskog sistema, koji je ključna infrastruktura za energetsku tranziciju

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi analiza

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi – analiza

11. decembar 2025. - Intervenisanje na veleprodajnom tržištu struje bi povećalo troškove za potrošače, a dovelo u pitanje poverenje investitora, stoji u izveštaju kojeg je naručio Eurelectric

bih prva energetska zajednica visoko projekat bihrec serda udruzenje gss

Prva energetska zajednica u BiH trebalo bi da bude osnovana u Visokom

11. decembar 2025. - BIHREC projekat finansira se kroz regionalni program "Better cohesion through development of energy communities in the Western Balkans"

epcg baterijsko skladistenje energije tender

EPCG bez ponuda na novom tenderu za baterijsko skladištenje energije

11. decembar 2025. - Drugi tender je bio za baterijski sistem sa svega 200 kWh do 260 kWh kapaciteta, dok se na prvom, poništenom, tražilo ukupno 240 MWh