Životna sredina

Polekol pokrenuo Školu političke ekologije – prijave do 19. oktobra

Skola politicke ekologije

Foto: Polekol

Objavljeno

06.10.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.10.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Organizacija za političku ekologiju Polekol raspisala je poziv za prijave prve generacije polaznika i polaznica Škole političke ekologije. Program traje godinu dana i ima za cilj da polaznicima pruži sveobuhvatno razumevanje političke ekologije i savremenih društveno-ekoloških izazova.

Škola političke ekologije će trajati od oktobra 2025. do avgusta sledeće godine. Pored predavanja i radionica koje će se odvijati uživo i onlajn, polaznici će u okviru programa prisustvovati javnim događajima i diskusijama otvorenim za širu zajednicu. Takođe, tokom trajanja škole biće organizovane terenske posete zajednicama koje vode borbu za ekološku pravdu.

Škola obuhvata tri trimestra: zimski, prolećni i letnji. Zimski, od oktobra do decembra, baviće se se teorijskim osnovama političke ekologije, političkom ekonomijom prirode, ekstraktivizmom, zajedničkim dobrima i eko-feminizmom.

Prolećni trimestrar počinje u februaru i trajaće do aprila. Donosi praktične teme kroz dva javna događaja i radionice o klimatskoj krizi u Srbiji.

Poslednji trimestra će početi u maju, a završiće se u avgustu. Biće posvećen terenskom radu i podršci lokalnim zajednicama, a za kraj je planirana izrada džepne publikacije o političkoj ekologiji za sledeću generaciju učesnika.

Prijave su otvorene do 19. oktobra

Prijave su otvorene do 19. oktobra i podnose se popunjavanjem upitnika. Izabrani kandidati i kandidatkinje biće obavešteni do srede, 22. oktobra.

Poziv je otvoren za ekološke aktiviste i aktivistkinje, studente i studentkinje različitih disciplina, istraživače, istraživačice i akademsku zajednicu, kao i za sve zainteresovane za društveno-ekološku transformaciju u Srbiji i regionu.

Cilj programa je da osnaži novu generaciju aktivista, istraživača i stručnjaka da se suoče sa savremenim izazovima i kreiraju održive alternative zasnovane na pravdi i solidarnosti.

Kako navode organizatori, u trenutku kada Srbija i region prolaze kroz duboku ekološku i društvenu krizu od zagađenja i privatizacije prirodnih dobara, preko pogrešno koncipirane energetske tranzicije, do urušavanja demokratskih procesa, javila se snažna potreba za novim znanjem, kritičkim analizama i hrabrim idejama.

„Otpor stanovništva sve je snažniji, a ekološki pokret u Srbiji nikada nije imao veću energiju i podršku. Da bismo tu snagu dodatno osnažili i povezali, pokrećemo Školu političke ekologije kao prostor u kome ćemo zajedno razvijati znanja, alate i strategije potrebne za razumevanje globalnih i lokalnih veza ekoloških problema i njihovu jasnu političku artikulaciju“, poručuju iz Polekola.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Glavni industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

6. oktobar 2025. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

6. oktobar 2025. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

6. oktobar 2025. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

6. oktobar 2025. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika