Klimatske promene

Pokvaren “termostat“ Mediterana: Jadran više ne hladi, već greje Sredozemno more

jadran zagrevanje klimatske promene mediteran more

Foto: Pexels

Objavljeno

29.08.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.08.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Jadransko more je vekovima rashlađivalo Mediteran, ali danas prema jugu šalje toplije vode jer se zagreva višestruko brže od klimatskih projekcija. Temperature dobokog Jadrana koje su se očekivale tek krajem 21. veka beleže se već sada, uz ozbiljne posledice po ekosisteme, klimu i priobalne zajednice, pokazuje istraživanje naučnika iz Hrvatske, Italije i Slovenije.

Naučnici sa hrvatskog Instituta Ruđer Bošković (IRB) su u sklopu međunarodnog istraživanja analizirali podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem delu Jadrana, i došli do zaključka da je temperatura mora na dubini od 1.000 metara porasla za 0,8°C u protekloj deceniji, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU).

Ovo može ukazivati na trajnu promenu klimatskog režima u mediteranskoj regiji, a posebno je važno naglasiti da se zagrevanje ubrzava – stope zagrevanja dubokih voda ranije su bile oko 0,2 °C po stoleću, dok su u periodu od 2012. do 2024. porasle na čak 0,8 °C po deceniji. navodi se na sajtu instituta.

Jadran pokreće sistem struja koje obezbeđuju stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana

IRB objašnjava i da Jadransko more funkcioniše kao prirodni “termostat” Mediterana, jer utiče na temperaturne obrasce celog basena. Naime, tokom zime se u plitkom severnom Jadranu formira hladna i gusta voda, koja tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran pokreće sistem struja koji obezbeđuje stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana.

Međutim, tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala sada postaje sve toplija i slanija pre nego što počne svoje putovanje prema jugu, pa umesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrevaju ceo sistem, objašnjava se.

Zagrevanje vode ugrožava ribe koje žive na velikim dubinama i privlači vrste iz istočnog Mediterana

Promene u dubokim vodama već sada utiču biodiverzitet, posebno na vrste prilagođene životu u dubokim, hladnim vodama. Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu preseliti prema severu kada se klima zagreva, dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora, objašnjava IRB.

Istovremeno, toplije vode podstiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što menja čitav ekosistem, upozorava se.

Problem nije samo lokalni, već može uticati na celu Evropu

Promene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu uticati na čitav evropski klimatski sistem, kao i na porast nivoa mora duž evropske obale Mediterana za dodatnih 3,3 milimetra godišnje, procenjuju naučnici.

“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno,” izjavio je dr. Ivica Vilibić, jedan od autora naučnog rada objavljenog na osnovu međunarodnog istraživanja. Prema njegovim rečima, naš zadatak je da razumemo te procese i pomognemo društvu da se pripremi za promene koje dolaze.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svet davos anketa globalni rizici geoekonomija geopolitika klimatski problemi promene

Anketa pred Davos 2026: Geoekonomska trka kratkoročno potiskuje klimatske probleme

29. avgust 2025. - U Anketi o percepciji globalnih rizika koju sprovodi Svetski ekonomski forum više od 1.300 sagovornika odgovara šta ih najviše brine

Nevada u potrazi za vodom, desalinizacija kao jedno od mogucih resenja

Nevadu bi od žeđi spasao dotok iz Pacifika za desalinizaciju

29. avgust 2025. - Južna Nevada se oslanja isključivo na vodu iz sve slabije reke Kolorado. Razmatra desalinizaciju kao sveobuhvatno rešenje.

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

29. avgust 2025. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

29. avgust 2025. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"