Foto: Stadtigel / https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.en
Rumunska državna elektroprivreda Hidroelectrica planira da u roku od dve godine uz hidroelektranu Đerdap 2 postavi baterijski sistem od 64 megavata. Moći će da uskladišti do 256 megavat-sati električne energije. Srbija i Rumunija su zajedno izgradile obe hidroelektrane u sistemu Đerdap i pripada im po pola kapaciteta. Srbija pritom uzvodno planira reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3.
Hidroelectrica, najveći proizvođač električne energije u Rumuniji, uglavnom upravlja hidroelektranama, ali se sve više okreće i drugim zelenim tehnologijama. Na primer, izgradiće svoju prvu plutajuću solarnu elektranu i postaviti fotonaponske panele na objektima 20 hidroelektrana.
Ova državna elektroprivreda, osim što instalira bateriju pri svom jedinom vetroparku, sprovodi tender za veliko postrojenje za skladištenje energije na levoj obali Dunava kod hidroelektrane Porțile de Fier 2. Hidroelectrica ponude prima do 28. avgusta.
Vreednost projekta je procenjena na 61,2 miliona evra bez PDV-a
Troškove za angažovanje izvođača je procenila na 309,7 miliona leja (61,2 miliona evra) ne računajući porez na dodatu vrednost. Zadatak se sastoji od projektovanja, proizvodnje, instaliranja, testiranja i puštanja u rad baterijskog sistema za skladištenje energije (BESS). Odabrana firma treba i da integriše novi pogon sa hidroelektranom.
Tražena operativna snaga je 64 megavata, uz četiri sata trajanja, prenose rumunski mediji. To znači da će baterijski sistem moći da uskladišti barem 256 megavat-sati električne energije. Hidroelectrica planira da ga pomoću njega pruža usluge balansiranja nacionalnom elektroenergetskom sistemu. U dokumentaciji je otkrila da će prilagođavati vremenske intervale rada hidroelektrane.
Hidroelectrica će moći da skladišti deo energije koju navedena protočna hidrocentrala na Dunavu proizvede dok je vodostaj visok. Baterija bi tako predavala struju u mrežu po potrebi odnosno kada je cena povoljnija.
Investiciju delom pokriva grant iz EU
Izvođač će biti zadužen i za priključak na visokonaponsku mrežu i montažu transformatorske stanice od 0,4/20 kilovolti. Kompanija očekuje da će ugovor dodeliti pre kraja jeseni, a rok za kompletiranje radova je 23 meseca. Projekat finansira iz Modernizacionog fonda Evropske unije i iz vlastitih sredstava.
Porțile de Fier 2 je rumunsko ime za Đerdap 2, koji je pušten u rad 1985. godine. Deo je hidroenergetskog kompleksa kojeg su Srbija i Rumunija zajedno izgradile na Dunavu. Na engleskom se Đerdap zove Iron Gate, Gvozdena kapija.
Dve države, tačnije Elektroprivreda Srbije i Hidroelectrica, podelile su kapacitete oba sistema. Svaka drži po deset agregata u Đerdapu 2. To je druga hidroelektrana po veličini u obe zemlje, a Đerdap 1 najveća.
Đerdap 2 u Srbiji ima nominalnu snagu 270 megavata, a EPS planira da ga modernizuje i pojača. Hidroelektrana se nalazi kod Prahova.
Baterija će biti pored brane s druge strane reke, na teritoriji komune Gogošu u županiji Mehedinci. Kapacitet rumunskog dela hidroelektrane Đerdap 2 iznosi 252 megavata. Hidroelectrica se sprema da na mrežu vrati agregat 1, od 31 megavata, koji preko jedne decenije čeka rekonstrukciju.
Ova elektroprivreda je takođe zainteresovana za preuzimanje jednog projekta vetroelektrane od 250 megavata i četiri za solarne elektrane, ukupnog kapaciteta 270 megavata.
Srbija razrađuje drugačije rešenje za skladištenje energije na desnoj strani Dunava
Podsetimo, Srbija i EPS spremaju projekat za reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3. Lokacija je u blizini Donjeg Milanovca.
Rumunija je prošle godine izrazila zabrinutost za posledice po proizvodnju u hidroelektranama Đerdap 1 i 2, budući da bi novo postrojenje bilo uzvodno. Vlada u Bukureštu je, osim toga, ranije signalizirala da je zainteresovana da učestvuje u investiciji.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je nedavno, posle razgovora s ministrom energetike Rumunije Bodanom-Grujom Ivanom, da su se složili da što pre potpišu memorandum o razumevanju za Đerdap 3.
Projekat može da poboljša stabilnost elektroenergetskih sistema, olakša integraciju obnovljivih izvora energije u regionalnu energetsku mrežu i obezbedi rešenja za sezonsko skladištenje električne energije, u interesu obe strane, poručila je.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.