Foto: iStock
Tim naučnika iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine radi na projektu proizvodnje vodonika elektrolizom morske vode. Dalibor Karačić, Nejc Hodnik, Igor Pašti i Sanjin Gutić veruju da bi njihov rad mogao rezultirati rešenjem pogodnim za komercijalnu upotrebu, za razliku od mnogih projekata vodoničnih tehnologija koji su u razvoju širom sveta. Da bi se iskoristio potencijal vodonika, finansiranje istraživačkih projekata mora da pomeri fokus sa kompleksnih i “elegantnih“ rešenja na ona koja se mogu primeniti i van laboratorije, smatraju ovi naučnici.
Investicije u tehnologije proizvodnje vodonika širom sveta su 2023. godine premašile 200 milijardi američkih dolara, ali većina tih istraživanja možda nikada neće proizvesti skalabilna rešenja zbog prevelike složenosti i neprimenjivosti u praksi, tvrde četvorica naučnika.
Investicije u tehnologije proizvodnje vodonika su 2023. godine premašile 200 milijardi dolara
Karačić, Hodnik, Pašti i Gutić rade na projektu, kojeg finansira NATO, za integrisanje tehnologije membrane sa elektrolizom morske vode. Oni tvrde da ne jure za novinama, već da grade nešto što će moći da se koristi i izvan laboratorije.
Teoretski, za proizvodnju jednog kilograma vodonika potrebno je devet litara vode, a kod dobijanja vodonika iz fosilnih goriva čak i više od toga. S druge strane, njihovo istraživanje se zasniva na pretpostavci da bi elektroliza morske vode, pa čak i otpadnih voda, mogla da proizvede vodonik uz manje količine vode i bez ulaznih komponenti visoke čistoće, što omogućava značajne uštede u infrastrukturi.
Ovo je posebno bitno za zemlje poput Bosne i Hercegovine i Srbije, kojima nedostaje industrijska infrastruktura za vodonik, ali koje raspolažu velikim vodnim resursima i imaju ljudski potencijal za tehničke aspekte takvih projekata, tvrde oni.
Karačić: Zemljama Balkana nedostaje političke volje za implementaciju vodoničnih rešenja
Dalibor Karačić, vodeći istraživač za sisteme konverzije i skladištenja energije u sarajevskom Centru za napredne tehnologije (CNT), veruje da projekat ovog tima može dati rezultat, ali upozorava da regionu nedostaje politička volja za sprovođenje rešenja za proizvodnju vodonika.
“Naš projekat može da uspe, ali ne znam ko je spreman da to iskoristi. Politička volja zaostaje za tehničkim mogućnostima,” rekao je Karačić u intervjuu za Energy News.
Neke oblasti industrije ne zahtevaju preskupo skladištenje vodonika pod visokim pritiskom
Kada je reč o problemima sa skladištenjem vodonika, Igor Pašti, redovni profesor elektrohemije na Fakultetu za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu, tvrdi da kod nekih industrijskih primena vodonika, poput proizvodnje amonijaka ili prerade čelika, nema potrebe za preskupim skladištenjem pod visokim pritiskom. Rezervoari sa pritiskom od 200 bara mogu bezbedno da skladište vodonik dve godine, objašnjava.
Jedna od najčešće navođenih prepreka za pretvaranje uspeha u laboratoriji u isplativu primenu u industriji je to da se mnogi katalitički sistemi koji se koriste u laboratorijskim uslovima oslanjaju na retke metale ili nerealno okruženje. Prema rečima Nejca Hodnika, šefa Laboratorije za elektrokatalizu pri Nacionalnom institutu za hemiju u Ljubljani, čak 99% postojećih istraživanja ne može ponuditi rešenja primenljiva u velikim razmerama. Ili je materijal koji se koristi previše nestabilan ili proces ne može da funkcioniše van laboratorije, tvrdi.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.