Foto: Centra za kreiranje politika i strategija
Više od tri četvrtine javnih česmi sa izvorskom vodom u Beogradu ima neispravnu, odnosno nebezbednu vodu za piće. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da, prema istraživanju Centra za kreiranje politika i strategija, većina građana toga nije svesna. U okviru projekta Javne česme, javna stvar, Centar otvara pitanje na koji način javne česme mogu postati deo otpornog i zdravog urbanog prostora.
U sklopu projekta Javne česme, javna stvar, Centar za kreiranje politika i strategija je sproveo istraživanje putem fokus grupa. Nakon istraživanja, članovi Centra su razgovarali sa građanima u Beogradu i izveli zaključak da kada su javne česme sa izvorskom vodom u pitanju, najveći broj građana ne zna da voda na njima nije za piće. Na osnovu podataka Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, od ukupno 34 javne česme sa izvorskom vodom, voda na čak 27 nije bila ispravna za piće.
Cilj projekta Javne česme, javna stvar je da doprinese rešavanju problema javnih česmi sa izvorskom vodom u gradu Beogradu. Na osnovu sprovedenih aktivnosti, kreiran je dokument Predloga politike za rešavanje problema javnih česmi sa izvorskom vodom u gradu Beogradu, koji sumira sve izazove i daje predloge rešenja.
Dokument je predstavljen na završnom događaju održanom 24. juna u Evropskoj kući u Beogradu. Događaj je okupio autore publikacije predloga politike, stručnu javnost, eksperte iz različitih oblasti i građane kako bi se otvorila javna debata o značaju očuvanja i unapređenja javnih česmi sa izvorskom vodom, ali i šireg odgovora gradova na klimatske izazove.
Javne česme su važan segment urbanog i ekološkog sistema grada
Vera Arežina, vanredna profesorka Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Beogradu, Nenad Spasojević, programski direktor Centra za kreiranje politika i strategija i Milica Stanković, projektna asistentkinja Centra za kreiranje politika i strategija su autori predloga i panelisti prvog panela na kom se govorilo o istorijskom, zdravstvenom i ekološkom značaju javnih česmama sa izvorskom vodom, ali i o savremenim izazovima – od nedovoljne institucionalne koordinacije do niskog nivoa informisanosti građana o bezbednosti izvorske vode.
- Foto (Centra za kreiranje politika i strategija): Maja Vlajić, Vera Arežina, Nenad Spasojević i Milica Stanković
Autori su istakli potrebu za većim institucionalnim angažovanjem i prepoznavanjem javnih česmi kao važnog segmenta urbanog i ekološkog sistema grada. Predstavljeni su i nalazi razgovora sa građanima, nadležnim institucijama i naučnom zajednicom, koji ukazuju na izraženu emotivnu i svakodnevnu povezanost ljudi sa česmama, ali i zabrinutost zbog nejasne nadležnosti i redovnog održavanja.
„Centar je, uslovno rečeno, odvrnuo česme kada je ova tema u pitanju još pre par godina, u sklopu inicijative NiKapViše. Međutim, ne planiramo da se projektom Javne česme, javna stvar zaustavimo, već želimo da projekat proširimo sa teritorije Grada Beograda na celu Srbiju”, istakao je Spasojević.
Klimatska adaptacija i očuvanje prirodnih resursa moraju postati prioritet
Drugi panel, Grad u hladu – Kako se osvežiti klimatskim rešenjima, fokusirao se na širi kontekst klimatske adaptacije urbanih sredina, sa posebnim osvrtom na Beograd. Na panelu su učestvovali Elizabet Paunović, penzionisana direktorka Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje Svetske zdravstvene organizacije, Vladimir Đurđević, redovni profesor Fizičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i Ana Šabanović, istraživačica-saradnica na Arhitektonskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu.
Stručnjaci iz oblasti javnog zdravlja, klimatologije i urbanizma diskutovali su o tome kako institucionalni sistemi mogu bolje da odgovore na klimatske rizike, kao i o značaju međusektorske saradnje i uključivanja građana, posebno mladih.
Važno je planirati gradske prostore u skladu sa sve većim brojem dana sa ekstremnim temperaturama
Panel je takođe obuhvatio teme poput koncepta urbanih toplotnih ostrva, zelene i plave infrastrukture, važnosti informisanja građana i jačanja uloge nauke u oblikovanju javnih politika. Posebno je istaknuto koliko je važno planirati gradske prostore sa sve većim brojem dana ekstremnih temperatura, uključujući javne česme koje su, kako kažu, samo privremena rešenja u borbi protiv klimatskih promena.
- Foto Centra za kreiranje politika i strategija: Milica Stanković, Vladimir Đurđević, Ana Šabanović i Elizabet Paunović
„Ovaj predlog politike je toliko kvalitetan da gotovo niko ne bi imao razloga da se usprotivi njegovom sprovođenju i rešavanju problema kojim se bavi. Potrebno je što pre početi sa radom na ovoj temi kako bismo u narednim godinama lakše prilagodili klimatskim promenama u gradu“, istakao je prof. dr Vladimir Đurđević.
Zaključak oba panela bio je da klimatska adaptacija i očuvanje prirodnih resursa, poput izvorske vode, moraju postati prioriteti u ne samo zelenim politikama, već i srodnim poput urbanih. Otvoren dijalog između institucija, nauke i građana, kao i drugih zainteresovanih strana, ključan je za stvaranje otpornijih gradova na izazove koje klimatske promene donose.
Realizacija događaja deo je projekta „Javne česme, javna stvar“ koji u Udruženje Centar za kreiranje politika i strategija sprovodi uz podršku Evropske unije, a kroz strateški grant „Bezbedna priroda klima“ koji sprovodi WWF Adria-Srbija.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.