Foto: Freepik
Naučnici iz Singapura razvili su uređaj koji koristi kapljice vode, nalik na kišne kapi, za proizvodnju električne energije. Kažu da bi ovaj metod u budućnosti mogao poslužiti kao model za proizvodnju zelene električne energije iz padavina.
Istraživači sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru koristili su kapljice poput kišnih koje silaze niz cevčicu i proizvode električnu energiju. „Kiša svakodnevno pada na Zemlju. Sva energija ostaje neiskorišćena usled nedostatka sistema koji bi je prikupio“, kaže Sjouling So, autor studije objavljene u časopisu ACS Central Science.
Kada se voda kreće preko električno provodljive površine, može da generiše sopstveni električni naboj kroz proces koji se naziva razdvajanje naelektrisanja. Do njega dolazi jer pozitivno naelektrisani protoni iz molekula vode ostaju u tečnosti, dok se negativno naelektrisani elektroni prenose na površinu, slično kao kada trljanjem balona o kosu proizvedemo statički elektricitet.
Upravo ovaj proces koristili su naučnici u svom eksperimentu. So i njegove kolege razvili su jednostavan uređaj koji koristi gravitaciju za protok vode niz vertikalnu cev visine 32 centimetra i unutrašnjeg prečnika dva milimetra.
Voda izlazi iz posude kroz horizontalnu iglu od nerđajućeg čelika i pada ka uskoj cevi ispod. Kapljice vode se sudaraju na vrhu cevi i zarobljavaju mehuriće vazduha, stvarajući takozvani klipni tok (plug flow) gde voda teče u odvojenim segmentima sa vazduhom između.
Tu dolazi do razdvajanja naelektrisanja. Voda se potom skuplja u posudi ispod cevčice, a žice postavljene na njoj i u posudi provode generisanu električnu energiju.
Jedna cev je u eksperimentu razvila 440 mikrovati snage. Korišćenjem četiri cevi istovremeno, naučnici su uspeli da napajaju 12 LED lampica 20 sekundi.
Iako količina struje ne deluje značajno, So kaže da je sistem pretvorio više od 10 odsto energije vode koja je padala kroz cevi u električnu, što je 100.000 puta više nego kada voda teče kroz cevi u neprekidnom mlazu.
Pošto je brzina kapljica u eksperimentu bila mnogo manja od brzine kiše, istraživači smatraju da bi sistem mogao da prikupi još više energije iz pravih padavina.
Autori studije ističu i da bi sistem klipnog toka mogao da se učini jednostavnim za instalaciju i održavanje i pogodan za urbana područja, na primer na krovovima zgrada. Takođe, obezbedio bi jeftinu i čistu energiju za zajednice kojima elektromreža nije dostupna ili bi mogao da se koristi u kombinaciji sa drugim obnovljivim izvorima.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.