Foto: Billy Joachim on Unsplash
Vlada Italije je nagovestila da će dve preostale elektrane na ugalj u kopnenom delu zemlje prebaciti na stendbaj umesto da, po aktuelnom planu, ove godine budu ugašene, pa demontirane. Još dva takva postrojenja su na Sardiniji, a ona čeka još jednu podmorsku interkonekciju pre konačnog prestanka upotrebe ovog čvrstog fosilnog goriva.
U elektroenergetskom sistemu Italije je još 4,7 gigavata kapaciteta na ugalj, nakon što je nedavno prekinuta proizvodnja u elektrani kompanije A2A u Monfalkoneu (Tržiču). Taj lučki grad je kod Gorice, tik do granice sa Slovenijom. U kopnenom delu Italije su sad samo dva postrojenja te vrste. Zvanično treba da prestanu s radom pre kraja godine. Međutim, ministar životne sredine i energetske bezbednosti Đilberto Piketo Fratin smatra da ih treba ostaviti funkcionalnima za korišćenje po potrebi.
„Tako ne bi proizvodile, jer to ekonomski nije podesno. Ali geopolitika je još uvek takva da nam niko ne može garantovati da gas neće ponovo dostići 70 evra po megavat-satu niti da neće biti poremećaja u radu cevovoda kojima se snabdevamo“, napomenuo je. Navedena postrojenja su već neaktivna, jer je to neisplativo, ali ih treba zadržati za svaki slučaj, po ministrovom mišljenju.
Pritom je propustio da se osvrne na pitanje zagađivanja.
Po još nepotpunim podacima, proizvodnja struje iz uglja se 2024. survala 71 odsto na 3,5 teravat-sati. Tako je činila 1,3 odsto proizvodnje električne energije i 1,1 procenat potrošnje.
S jedne strane, ovaj kapacitet bi bio dragocen u slučaju poremećaja snabdevanja gasom ili strujom. Ipak, održavanje jednog tako kompleksnog sistema na stendbaju nije bezbolno.
Po svemu sudeći, Sardinija do 2029. ostaje zavisna od uglja
Enel je vlasnik obe termoelektrane na ugalj u kopnenom delu Italije: Torrevaldaliga Nord u Čitavekiji i Brindisi Sud u Brindiziju.
Postoje još dve, na Sardiniji, a svi njihovi blokovi se postepeno gase u periodu zaključno sa januarom 2029. godine. Do tog trenutka bi ovo ostrvo trebalo da vezu sa glavnom mrežom pojača još jednom interkonekcijom, Tyrrhenian Link. Termoelektranom Sulcis takođe upravlja Enel, a druga, Fiume Santo, u vlasništvu je firme EP Produzione iz češke grupe EPH. Zbirni nominalni kapacitet im iznosi 1,1 gigavat.
Govoreći na istom skupu, generalni direktor Enela Flavio Kataneo upozorio je na očekivani uzlet potrošnje struje. Predložio je da se preispita plan o odbacivanju uglja.
Najkasnije u avgustu prestaće s radom elektrane koje „savršeno funkcionišu“ i koje su „spasle“ Italiju u gasnoj krizi, naglasio je Kataneo. Ova kompanija je otvorena za mogućnost da proda svoje blokove na ugalj, rekao je i nagovestio i da država može da ih kupi.
AI, data centri uvećavaju potražnju za nuklearnom energijom, gasom, ugljem
Klaudio Deskalci, generalni direktor Enija, još jednog italijanskog energetskog giganta, ocenio je da je, „u situaciji kada su troškovi visoki ili je energija slabo dostupna“, zatvarati elektrane na ugalj „čista ludost“. Ukazao je na ekspanziju veštačke inteligencije i izgradnju data centara koji zajedno pojačavaju potražnju za energentima, a i na potrebu obuzdavanja troškova. „To je moguće jedino sa nuklearnom energijom, gasom i ugljem“, tvrdi Deskalci.
Nije u interesu države da se zatvaraju termoelektrane na ugalj, izjavio je vicepremijer i ministar infrastrukture i saobraćaja Mateo Salvini.
Grupa ekoloških organizacija je saopštila da je 2025. neprihvatljivo predlagati da ugalj bude deo energetskog miksa.
Italija više ne kupuje gas iz Rusije
Ministar Piketo Fratin je još kazao da je Italija na kraju prošle godine obustavila kupovinu ruskog gasa. Okrenula se drugim varijantama, poput tečnog prirodnog gasa (LNG-a) iz Sjedinjenih Država, dodao je.
Italija treba da velikom brzinom uvodi obnovljive izvore energije, po njegovom mišljenju, i da u formiranju cena razdvoji gas od električne energije. Piketo Fratin je naveo da se od gasa proizvodi 40 odsto struje, ali da njegova cena određuje 70 odsto cene struje. Kritikovao je to što se sistem formiranja cena bazira na referentnom nivou iz holandskog gasnog čvorišta TTF.
Vlada razmatra mere podrške sklapanju dugoročnih ugovora o otkupu električne energije (PPA) i ugovora o razlici u ceni (CfD) struje, u cilju stabilizacije cena i da bi bile konkurentne onima u Nemačkoj. To je i zvanična politika Evropske unije, po poslednjim izmenama uređenja tržišta električne energije.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.