Foto: Pravo na vodu / Facebook
Građani Ušća, mesta blizu Kraljeva, godinama se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana na reci Studenici. Nakon što su iscrpeli sva domaća pravna sredstva, na narodnom zboru doneli su odluku da se iz gradskog prostornog plana uklone sve lokacije za MHE ucrtane u okviru sliva reke Studenice, kao i da se zabrani izgradnja MHE Studenica S4-Gradina.
Narodni zbor u Ušću je organizovala građanska inicijativa Spasimo Studenicu, uz podršku inicijativa Pravo na vodu i Sačuvajmo planinske reke Kraljeva. Cilj njegovog sazivanja bio je da informiše javnost o razmerama potencijalne štete izgradnje sedme po redu male hidroelektrane, Studenica S4-Gradina, i da pozove na zajedničko delovanje u zaštiti reke.
Zbor je sazvan jer je, kako kažu u inicijativi Spasimo Studenicu, Republička revizorska komisija odbila sve primedbe upućene na javnoj prezentaciji urbanističkog projekta i sada je investitor na korak od građevinske dozvole.
Investitor projekta Studenica S4-Gradina, kapaciteta 2,16 megavata, jeste Hidro-Min iz Čačka. Obuhvata podizanje brane visoke 30 metara i široke 100 metara i stvaranje akumulacionog jezera dužine oko 1,4 kilometra i površine oko 7,5 hektara.
Zbor podržao peticiju za potpunu zabranu MHE na teritoriji Kraljeva
Preko 200 okupljenih meštana jednoglasno je donelo je odluku da se zabrani izgradnja pomenutog objekta i da se iz prostornog plana Grada Kraljeva izbrišu sve lokacije na slivu reke Studenice predviđene za izgradnju MHE.
Zbor je, takođe, doneo odluku da podrži peticiju za potpunu zabranu MHE na teritoriji Kraljeva, koja je ranije predata skupštini grada.
„Ovim potezima, građani Ušća pokazali su visok nivo svesti o značaju očuvanja reka i kulturno-prirodne baštine, jasno poručujući da je voda zajedničko dobro koje ne sme biti žrtvovano zarad kratkoročnog profita“, rekli su u organizaciji Pravo na vodu.
Planirana brana bi ugrozila autohtone vrste
Protivnici izgradnje MHE Studenica S4-Gradina kažu da su iscrpeli sva domaća pravna sredstva te da su se stoga obratili i Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa.
Kao argument navode da bi planirana brana ugrozila autohtone vrste u reci Studenici u celom slivu, iako bi se hidroelektrana nalazila izvan rezervata biosfere Golija–Studenica, koji je pod Uneskovom zaštitom, kao i da bi stradala staništa na obalama.
Nedavno je i grupa od preko 200 naučnika potpisala apel protiv ove male hidroelektrane i time podržala građane koji se protive njenoj izgradnji.
Pregrađivanje i potapanje dela klisure Studenice, kako se ističe u apelu, izazvalo bi trajne i nepovratno štetne posledice po park prirode Golija i na sveukupne ekosisteme, koji uključuju velik broj retkih, reliktnih, zaštićenih, strogo zaštićenih i endemičnih vrsta biljaka i životinja, čineći ovo područje jedinstvenim refugijumom flore i faune od svetskog značaja.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.