Životna sredina

EU proglašava strateške projekte za sirovine 25. marta – da li je Jadar među njima

EU proglasava strateske projekte za sirovine 25 marta Jadar

Foto: Lukasz Kobus / EC - Audiovisual Service

Objavljeno

21.03.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.03.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je za 25. mart zakazala predstavljanje prve grupe strateških projekata po Zakonu o kritičnim sirovinama EU. Rio Tinto je kandidovao svoj kontroverzni projekat Jadar za rudnik litijuma i postrojenje za preradu u Srbiji.

Pored toga, administracija u Briselu je saopštila da će proširiti obuhvat Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) na neke fabričke proizvode od čelika i aluminijuma, što je takođe deo paketa mera za dekarbonizaciju i očuvanje proizvodnje i tržišta metala.

Predstavljajući Akcioni plan za čelik i metale, izvršni potpredsednik Evropske komisije zadužen za prosperitet i industrijsku strategiju Stefan Sežurne obećao je da će Evropska unija obezbediti snabdevanje preko potrebnih sirovina. Otkrio je da će 25. marta objaviti prvi spisak strateških projekata koji će biti sprovedeni po Zakonu o kritičnim sirovinama (CRMA).

Taj pravni akt je bio oštro kritikovan pre nego što je usvojen pre godinu dana. Jedan od kandidata je Rio Tintov kontroverzni projekat Jadar u Srbiji. Taj svetski rudarski gigant planira podzemnu eksploataciju litijuma i izgradnju postrojenja za preradu kod Loznice.

CRMA akt omogućava zasnivanje strateških partnerstava za projekte za izuzetno značajne sirovine i u trećim zemljama, poput Srbije

Protiv predložene investicije su održani neki od najmasovnijih i najrasprostranjenijih protesta u zemlji, u više talasa. Počeli su 2021. godine. Na portalu Balkan Green Energy News možete pročitati hronološki pregled najvažnijih događaja vezanih za projekat Jadar od 2001, kada je Rio Tinto došao u Srbiju.

Srbija i EU su prošle godine u Beogradu potpisale memorandum o razumevanju o strateškom partnerstvu u oblasti održivih sirovina i lanaca vrednosti za baterije i električna vozila.

Sežurne je najavio da će predstaviti više desetina projekata za kritične sirovine. Ipak, naglasak je stavio na aluminijum, bakar, nikl i „mnoge elemente za legure čelika“, ne pomenuvši konkretno litijum. Administracija u Briselu je napomenula da će pojednostaviti postupak dobijanja dozvola i pristup javnim fondovima za strateške projekte za sirovine, na domaćem tržištu kao i u trećim zemljama.

EU će doprineti konkurentnosti izvoza metala

Evropska unija je mere najavila u trenutku kada je na udaru carinskih stopa koje su uvele Sjedinjene Države i dok su cene električne energije i gasa mnogo više nego preko Atlantika kao i u Kini. Namerava da uvede podsticaje za dekarbonizaciju, a konkretnije i kvote za domaći zeleni čelik u javnim nabavkama i za reciklažu.

Jedna od najvažnijih alatki je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika, CBAM. Naplata na ime emisija ugljen-dioksida za uvoz grupe sirovina i električne energije kreće na početku sledeće godine, a ovaj sistem već prolazi kroz reviziju. Naime, EU je povećala svoje ambicije što se tiče reforme CBAM-a, napomenuo je Sežurne.

Industrija čelika i metala u EU je suočena s ozbiljnom krizom, a ni tenzije na trgovinskom planu joj ne idu u prilog, priznaje Sežurne

„Do kraja godine ćemo predstavljati mere za jačanje CBAM-ovog delovanja. Radiće u tri smera: izvoz, mere za sprečavanje zaobilaženja [propisa] i proširivanje [broja] proizvoda koje obuhvata. Ne mogu naši proizvođači da na međunarodnom tržištu budu i najčestitiji i najsankcionisaniji. Pritom ćemo takođe razmotriti mogućnost modifikacije propisa o poreklu, da ne bi čelik iz inostranstva mogao da se jednostavno, malo preradi u Evropi i onda prodaje kao evropski proizvod“, izjavio je ovaj zvaničnik, jedan od najodgovornijih za politiku industrijske proizvodnje.

Evropska komisija je naglasila da će pre kraja godine predložiti prvo zakonodavno rešenje za izmenu CBAM-a, da bi se njegov obuhvat proširio na određene proizvode s visokim sadržajem čelika i aluminijuma koji su prošli viši stepen prerade.

Podsticaji za korišćenje nuklearne energije u proizvodnji vodonika

Industrija čelika i metala u EU se suočava sa ozbiljnom krizom, od eksplozije cena električne energije do globalnog viška kapaciteta proizvodnje, priznao je Sežurne i dodao da ni „trgovinske tenzije ne idu u prilog“ tom sektoru. Akcioni plan podrazumeva podsticanje masovnih ulaganja u vodonik.

Biće podrške za niskougljenični vodonik, „pogotovo zajedno sa nuklearnom energijom“, kazao je taj potpredsednik Evropske komisije. EU se do sada suzdržavala od subvencionisanja projekata nuklearnih elektrana. Izuzetak je paket kojeg priprema za razvoj tehnologije malih modularnih reaktora (SMR-ova) i naučna istraživanja.

Elektrolizeri koje napajaju nuklearne elektrane proizvode ružičasti-pink vodonik, razbijanjem molekula vode i uz izdvajanje kiseonika i primesa. Druga niskougljenična verzija je plavi vodonik. On se ne pravi direktno od metana – fosilnog gasa, ali plava oznaka podrazumeva da se CO2 ispušten u tom postupku prikuplja i (trajno) uskladištava. Zeleni vodonik je od vode elektrolizovane pomoću struje iz obnovljivih izvora.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija rudnik uglja velenje zatvaranje rudari golob poseta

Slovenijia započela pripreme za zatvaranje rudnika uglja Velenje

21. mart 2025. - Premijer Slovenije Rober Golob posetio je rudnik uglja Velenje kako bi najavio donošenje zakona o postepenom zatvaranju rudnika

Crnogorski elektroprenosni sistem otkupljuje dalekovode od Elektromreze Srbije

Crnogorski elektroprenosni sistem otkupljuje dalekovode od Elektromreže Srbije

21. mart 2025. - EMS i CGES su postigli dogovor da svaki preuzme delove dalekovoda na teritoriji svoje države koji su u vlasništvu ovog drugog

srbija kolarac zaduzbina solarna elektrana

Zadužbina Ilije M. Kolarca postavila solarnu elektranu na krov

21. mart 2025. - Zadužbina Ilije M. Kolarca se priključila sve većem broju domaćinstava, firmi, ustanova, koje na svojim krovovima instaliraju solarne panele

Medunarodni Medjunarodni forum o energiji za održivi razvoj 14 IFESD 28 30 oktobra Skoplju

Ovogodišnji Međunarodni forum o energiji za održivi razvoj održaće se od 28. do 30. oktobra u Skoplju

21. mart 2025. - Zvaničnici, donosioci odluka, eksperti, poslovni ljudi, naučnici i predstavnici civilnog društva dolaze u Skoplje na 14-IFESD, koji će se održati od 28. do 30. oktobra