Foto: Freepik
Dvadeset stručnih i civilnih organizacija izrazilo je zbrinutost zbog nedovoljne transparentnosti i ograničene mogućnosti javnosti i stručnih aktera da učestvuju u procesu izrade novog Zakona o zaštiti vazduha. Tvrde da proces nije sproveden u skladu s propisima i da predloženim merama ne bi bili rešena ključna pitanja u oblasti monitoringa kvaliteta vazduha, pravovremenog reagovanja na incidente i nadzora i sankcionisanja zagađivača.
Ministarstvo zaštite životne sredine je 15. januara pokrenulo postupak javne rasprave o Nacrtu zakona o zaštiti vazduha. Trajala je do 3. februara. Prva zamerka organizacija civilnog društva se odnosi na, po njihovim rečima, nepoštovanje minimalnih standarda uključivanja javnosti.
„Imajući u vidu ozbiljnost problema zagađenja vazduha u Srbiji, smatramo da period od 20 dana nije dovoljan za sveobuhvatnu analizu i diskusiju o predloženim rešenjima i da organizovanje samo jedne, hibridne javne prezentacije u Beogradu, nije dovoljno“, piše u zajedničkom saopštenju.
Prezentacija je održana 21. januara u prostorijama UN Housea u glavnom gradu Srbije.
Nepravilnosti u izradi zakona
Organizacije ukazuju i na nepravilnosti u vođenju procesa. U radnu grupu za izradu izabrane su, putem konkursa, samo dve organizacije civilnog društva, piše u objavi, uz ocenu da je dodatnu konfuziju izazvalo sprovođenje ranog javnog uvida u novembru, i to samo za deo nacrta.
„Proces konsultacija, kakav je predviđen u pripremi ovako značajnog propisa, sproveden je suprotno propisima, a Ministarstvo zaštite životne sredine nije izradilo analizu efekata propisa, dok polazne osnove ne sadrže minimalne elemente propisane zakonom. Bilo je potrebno utvrditi i obrazložiti probleme koji su doveli do postojećeg stanja, kako bi se iz takve analize izvukli odgovarajući zaključci, a potom pretočili u zakonska rešenja koja će doprineti otklanjanju problema“, piše u saopštenju.
Ključni problemi koji ostaju nerešeni
Glavna zamerka organizacija je da, uprkos novom zakonskom okviru, neka od najvažnijih pitanja u oblasti zaštite vazduha staju nerešena. Na prvom mestu, ističu da nacrt i dalje omogućava lokalnim samoupravama da samostalno uspostavljaju mreže za monitoring u skladu sa sopstvenim mogućnostima. Tako neće biti obavezujućeg, sveobuhvatnog i kontinuiranog praćenja svih zagađujućih materija u vazduhu, zaključuju zaštitnici životne sredine.
U nacrtu je predviđen rok od čak pet dana za nadležne organe da odluče da li će pokrenuti merenja posebne namene u slučaju ekoloških incidenata, poput požara na deponijama, što u praksi znači da merenje može biti sprovedeno tek nakon što se eliminiše izvor zagađenja, kada su koncentracije zagađujućih materija već vraćene u dozvoljene granice, istakli su.
Termoelektrane EPS-a već sedam godina emituju četiri do šest puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno
Kada je u pitanju Nacionalni plan za smanjenje emisija, predloženo je „brisanje odredaba koje definišu ovaj ključni instrument za smanjenje zagađenja iz termoelektrana“, piše u saopštenju, uz podsećanje da termoelektrane Elektroprivrede Srbije (EPS) već sedam godina emituju četiri do šest puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog i da time ugrožavaju zdravlje građana.
Takođe, propuštena je prilika da se propišu šira ovlašćenja inspekcije koja bi omogućila efikasnije delovanje i strože sankcije za zagađivače, upozorila su udruženja. U praksi, inspekcija često propušta da reaguje, jer nema nadležnosti da deluje u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, napominju.
Novi zakon briše pojam „zainteresovana javnost“, čime se dodatno ograničava mogućnost građana da učestvuju u donošenju odluka, dodaju potpisnici. Umesto da se omogući ostvarivanje prava na pristup pravdi i učešće javnosti, ovaj pojam se iz zakona potpuno uklanja, što je suprotno novoj Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, ističu organizacije.
Građanima Srbije treba zakon koji će efikasno rešavati probleme zagađenja vazduha
Organizacije i udruženja su poručili da je građanima Srbije potreban zakon koji će efikasno rešavati probleme zagađenja vazduha, a ne samo formalno zadovoljiti zahteve za usklađivanjem sa zakonodavstvom Evropske unije. Ona je prošle godine usvojila novu Direktivu o kvalitetu vazduha, dok Ministarstvo zaštite životne sredine sada pred javnost stavlja zakon koji se tek delimično usklađuje sa direktivom iz 2008. godine, zaključili su.
Saopštenje potpisuju: Beogradska otvorena škola, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), Društvo mladih istraživača, Novi put, Lokalni odgovor, Tim 42, ALHem, Centar za unapređenje životne sredine, Centar modernih veština, Centar za zelene politike, Inženjeri zaštite životne sredine, Ministarstvo prostora, Mladi istraživači Srbije, Nacionalna ekološka asocijacija, Nova planska praksa, Kraljevački razvojni centar, Regionalna asocijacija vlasnika privatnih šuma Omorika, RES fondacija, Zeleni talas i WWF Adria – Srbija.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.