Životna sredina

Stvarna potrošnja goriva i emisije CO2 vozila u EU 20 odsto veći od rezultata na testovima

vozila emisije co2 potrosnja goriva eu izvestaj

Photo: Andreas Lischka from Pixabay

Objavljeno

01.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Stvarna potrošnja goriva i emisije CO2 iz dizelaša i benzinaca veće su oko 20 odsto od zvaničnih vrednosti iz standardizovanog testa za laka vozila, dok su za plag-in hibridna električna vozila stvarne emisije CO2 bile u proseku 3,5 puta veće od laboratorijskih vrednosti, saopštila je Evropska komisija povodom svog prvog izveštaja o stvarnim emisijama CO2 novih putničkih automobila i kombija.

Izveštaj o stvarnim emisijama novih putničkih automobila i kombija je zasnovan na podacima prikupljenim 2021. godine sa uređaja za praćenje potrošnje goriva koji su instalirani na ovim vozilima.

Prvi podaci iz uzorka od 600.000 automobila pokazuju da su stvarna potrošnja goriva i emisije CO2 iz dizel i benzinskih vozila tokom vožnje oko 20 odsto veći od zvaničnih vrednosti iz standardizovanog WLTP testa (eng. Worldwide harmonised Light vehicle Test Procedure – WLTP) koji se koristi za regulatorne svrhe, saopštila je Evropska komisija, i dodala da je to odstupanje u skladu sa onim što je i predvidela.

Kod plag-in hibridnih električnih vozila (eng. plug-in hybrid electric vehicle – PHEV) stvarne emisije CO2 su u proseku 3,5 puta veće od laboratorijskih vrednosti, što, kako se navodi, potvrđuje da ova vozila trenutno ne ostvaruju svoj potencijal, uglavnom zato što se ne pune i ne voze samo na električnu energiju tako često kako se pretpostavlja.

Od 2021. svi novi automobili i mali kombiji koji koriste tečna goriva moraju da budu opremljeni uređajima za praćenje potrošnje goriva

Kako se skup podataka bude širio tokom narednih godina i njegova reprezentativnost bude povećavala, biće moguće utvrditi da li se ovaj jaz smanjuje ili povećava, i da li bi trebalo preduzeti dalje korake da se izbegne njegovo povećanje.

Evopska komisija je podsetila da od januara 2021. svi novi automobili i mali kombiji koji koriste tečna goriva moraju da budu opremljeni odobrenim uređajima za praćenje potrošnje goriva (eng. on-board fuel consumption monitoring – OBFCM) pre nego što budu stavljeni na tržište EU. Ovi uređaji beleže potrošnju goriva ili energije i ukupnu pređenu kilometražu.

Proizvođači vozila moraju da prikupljaju ove podatke bilo putem prenosa podataka bežičnim putem, ili kada se vozila dovoze na popravku ili servis i i šalju ih jednom godišnje Evropskoj komisiji.

U aprilu 2022. dostavljeni su podaci za 10,6 osto automobila i jedan odsto kombija, koji su prvi put registrovani u EU 2021. U ovoj prvoj godini prikupljanja podataka, pokrivenost voznog parka bila je ispod očekivanja za većinu proizvođača, pa su, kako naglašava Evropska komisija, potrebni dalji koraci kako bi se značajno unapredilo praćenje u narednim godinama, navodi se u izveštaju.

Količina podataka za kombije za 2021. bila je nedovoljna za analizu jer je za većinu kombija obaveza instaliranja uređaja uvedena 2022.

Potrošnja goriva veća 1-1,5 litara

Prosečna razlika između realne i zvanične prosečne emisije CO2 na osnovu standardizovanog testa i potrošnje goriva novih automobila registrovanih 2021. bio je 23,7 odsto za automobile na benzin i 18,1 odsto za dizel automobile. To je 1-1,5 litra na sto kilometara ili 28-35 grama CO2 na jednom kilometru.

Evropska komisija je navela da je takav jaz očekivala jer postoje različiti faktori koji utiču na emisije u stvarnom svetu koji se ne mogu u potpunosti ponoviti u laboratorijskom testu, kao što su saobraćajni uslovi, relejf, uslovi na putu, temperatura okoline, upotreba klima uređaja i elektronike u vozilu, ponašanje vozača.

Za nova plag-in hibridna električna vozila (PHEV) prvi put registrovana 2021, stvarne emisije CO2 bile su u proseku 3,5 puta odnosno 4 l/100 km ili 100 grama CO2/km, veće od vrednosti na osnovu standardizovanog testa.

Izveštaj sasdrži i podatke za novi vozni park svakog proizvođača.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija nemacka litijum kina jadar brantner

Nemačka sekretarka Brantner: Nije pitanje da li će se litijum kopati u Srbiji, nego ko će to uraditi

1. april 2024. - Franciska Brantner, državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za ekonomske poslove, izjavila je da je pitanje da li će to uraditi Rio Tinto i Evropa ili Kina

Aktivisti Jadra poveli sa protesta u Beogradu blokade protiv kopanja litijuma

Aktivisti iz Jadra poveli u blokade sa protesta u Beogradu protiv kopanja litijuma

1. april 2024. - Masovnim skupom u Beogradu krunisana je serija skoro svakodnevnih protesta širom zemlje. Predvođeni udruženjem Ne damo Jadar i SEOS-om, hiljade demonstranata zaustavilo je saobraćaj na Gazeli i pošlo da blokira železničke stanice Prokop i Novi Beograd.

podgorica deponija spalionica otpada

Mujović: Gradnja spalionice otpada u Podgorici je dobitna kombinacija

1. april 2024. - Podgorica bi mogla da dobije spalionicu otpada što je plan komunalnog preduzeća Deponija koji podržava i Saša Mujović, ministar energetike

Novi evropski zakon IED 2.0 gradanima gradjanima odstetu od zagadivaca zagadjivaca

Novi evropski zakon IED 2.0 omogućava građanima da dobiju odštetu od zagađivača

1. april 2024. - Direktiva IED 2.0 pokriva emisije zagađujućih materija i omogućava ljudima da dobiju odštetu za narušavanje njihovog zdravlja usled protivzakonitog zagađivanja