Klimatske promene

Evropa nije spremna na klimatske ekstreme sa kojima se suočava

Evropa nije spremna na klimatske ekstreme sa kojima se suocava

Foto: Ted Erski from Pixabay

Objavljeno

15.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropa se zagreva najviše od svih kontinenata i to dva puta brže od globalnog proseka. Evropska agencija za životnu sredinu je objavila prvu studiju o proceni klimatskih rizika u Evropi. Hitno je potrebno da se reaguje na 21 od 36 navedenih rizika.

Rapidno zagrevanje Evrope ugrožava energetsku i prehrambenu bezbednost, ekosisteme, infrastrukturu, vodne resurse, finansijsku stabilnost i zdravlje ljudi ovog kontinenta, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

Objavila je prvu studiju klimatskih rizika u Evropi, u kojoj je identifikovano ukupno 36 rizika unutar pet širokih klastera: ekosistemi, hrana, zdravlje, infrastruktura, ekonomija i finansije. U izveštaju je razmotren intenzitet klimatskih opasnosti i koliko je Evropa dobro pripremljena.

Ima osam rizika za koje je neophodno hitno delovanje

„Naša nova analiza pokazuje da se Evropa suočava sa hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od naše društvene spremnosti“, rekla je izvršna direktorka EEA Leena Ila-Mononen.

Da bi učinili društvo otpornijim, kreatori evropske i nacionaln politike moraju odmah da deluju kako brzim smanjenjem emisija tako i snažnim politikama i akcijama prilagođavanja, dodala je Ila-Manonen.

Ekonomski gubici od toplotnih talasa i poplava mogli bi do kraja veka dostići bilion evra godišnje, stoji u izveštaju.

Potrebno je hitno delovati na smanjenju osam rizika, koji obuhvataju očuvanje ekosistema, zaštitu ljudi od vrućine, zaštitu ljudi i infrastrukture od poplava i šumskih požara i izdvajanje sredstava slučajeve katastrofa.

Južna Evropa je najviše izložena klimatskim rizicima

„Ekstremna toplota, suša, šumski požari i poplave koje smo imali poslednjih godina u Evropi će se pogoršati, čak i u optimističkom scenariju klimatskog zagrevanja, i uticaće na uslove života celog kontinenta“, zaključuje EEA.

Prema nalazima studije, najugroženija je južna Evropa. Požari, nestašice vode i njihov efekat na poljoprivrednu proizvodnju, uticaj vrućine na zdravlje, kao i poplave, erozija i prodiranje slane vode u reke u nižim priobalnim oblastima, najveći su rizici sa kojima se ovaj deo kontinenta suočava.

Ni severna Evropa nije pošteđena. Autori su ukazali na nedavne poplave u Nemačkoj i šumske požare u Švedskoj.

“Ako se sada ne preduzmu odlučne mere, većina klimatskih rizika identifikovanih u izveštaju mogla bi dostići kritične ili katastrofalne nivoe do kraja ovog veka”, navodi se u studiji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

15. mart 2024. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

klimatske promene kompanije lista strategije analiza procena amazon ford gugl meta gm

Vodeće globalne korporacije i dalje nemaju kredibilne strategije za klimatske promene (lista)

15. mart 2024. - Nijedna od 20 kompanija ocenjenih u okviru dubinskih analiza sektora ne pokazuje klimatsku strategiju razumnog ili visokog integriteta

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

15. mart 2024. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

15. mart 2024. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata