OIE

IEA: Globalna energetska kriza izazvala snažan rast korišćenja toplotnih pumpi

toplotne pumpe dekarbonizacija grejanje zagrevanje vode iea izvestaj

Foto: IEA

Objavljeno

01.12.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

01.12.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Svetska prodaja toplotnih pumpi će skočiti na rekordne nivoe u narednim godinama jer globalna energetska kriza ubrzava njihovo korišćenje, poručila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u prvom globalnom izveštaju o toplotnim pumpama. Analize pokazuju da bi one mogle da postanu glavni način dekarbonizacije zagrevanja prostora i proizvodnje tople vode i da donesu smanjenje emisija CO2 jednako godišnjim emisijama svih automobila u Evropi.

Tržište toplotnih pumpi snažno raste poslednjih godina, zbog pada troškova i snažnih podsticaja, pa je globalna prodaja porasla skoro 15 odsto u 2021. godini, dvostruko više od proseka u protekloj deceniji, predvođena Evropskom unijom gde je rast bio oko 35 odsto.

Očekuje se da će prodaja u 2022. dostići rekordne nivoe kao odgovor na globalnu energetsku krizu, posebno u Evropi gde neke zemlje beleže duplo veću prodaju u prvoj polovini ove godine i poređenju sa istim periodom prošle godine, navodi se u izveštaju Budućnost toplotnih pumpi.

toplotne pumpe dekarbonizacija grejanje zagrevanje vode rast prodaje evropa

IEA navodi da se trenutno grejanje većine zgrada širom sveta, kao što su kuće, kancelarije, škole i fabrike, i dalje oslanja na fosilna goriva, posebno prirodni gas, dok toplotne pumpe predstavljaju hiperefikasno i klimatski prihvatljivo rešenje.

Toplotne pumpe mogle bi da obezbede toplotu u industrijskim sektorima, kao što su papirna, prehrambena i hemijska industrija

One pomažu potrošačima da uštede novac na mesečnim računima, a državama da smanje oslanjanje na uvezena fosilna goriva, piše u izveštaju.

Grejanje zgrada danas predstavlja jednu trećinu potražnje za gasom u EU. Toplotne pumpe bi mogle da smanje tu potražnju za skoro sedam milijardi kubnih metara u 2025. odnosno 21 milijardu do 2030.

toplotne pumpe dekarbonizacija grejanje zagrevanje vode troskovi proizvodnje

Takođe postoje mogućnosti da toplotne pumpe obezbede toplotu niske temperature u industrijskim sektorima, posebno u papirnoj, prehrambenoj i hemijskoj industriji. Samo u Evropi moglo bi da se instaliraju toplotne pumpe snage 15 GW u 3.000 objekata u ova tri sektora, koji su teško pogođeni nedavnim porastom cena prirodnog gasa.

Ušteda od 300 do 900 dolara godišnje

toplotne pumpe dekarbonizacija grejanje zagrevanje vode potrosnja struje

Troškovi korišćenja toplotnih pumpi su manji tokom njihovog životnog veka od kotlova na fosilna goriva, zahvaljujući većoj efikasnosti. Po današnjim cenama energenata i energije, godišnja ušteda na računu za domaćinstva koja pređu na toplotne pumpe može da se kreće od 300 dolara u u Sjedinjenim Američkim Državama do 900 dolara u Evropi.

Ali, sama nabavka toplotne pumpe, početna investicija, je veća nego kod kotlova na foslina goriva, pa je potrebna državna podrška kako bi se potrošačima pomoglo da prevaziđu te troškove. Troškovi kupovine i ugradnje toplotne pumpe mogu biti dva do četiri puta veći od onih za gasni kotao, navela je IEA.

Finansijski podsticaji za toplotne pumpe su, kako se navodi, već dostupni u više od 30 zemalja (izveštaj donosi detaljan pregled podsticaja), koje zajedno pokrivaju više od 70 odsto svetskih potreba za grejanjem.

Birol: očekuje se rast sličan sektorima solarnih panela i električnih vozila

toplotne pumpe dekarbonizacija grejanje radna mesta

U scenariju u kojem sve vlade u potpunosti ispunjavaju svoje energetske i klimatske obaveze, toplotne pumpe postaju glavni način dekarbonizacije prostora i zagrevanja vode širom sveta.

IEA procenjuje da toplotne pumpe imaju potencijal da smanje globalnu emisiju ugljen-dioksida za najmanje 500 miliona tona 2030, što je jednako godišnjoj emisiji CO2 svih automobila u Evropi danas, navodi se u izveštaju.

Proizvođačima će biti potrebno tri puta više radnika da odgovore potražnji

Vodeći proizvođači vide znakove da bi prodaja mogla da se utrostruči do 2030, pa su najavili investicije u proširenje proizvodnih pogona vredne četiri milijarde evra. Te najave vuku za sobom i neke izazove kao što je povećana potrošnja električne energije za rad ovih pumpi i nedostatak radne snage – procena je da ćedo 2030. biti potrebno tri puta više radnije ili 1,3 miliona.

Fatih Birol, izvršni direktor IEA, izjavio je da su se stekli svi uslovi za veliki rast na tržištu toplotnih pumpi, sličan onom koji se desio u drugim ključnim klimatskim tehnologijama, kao što su solarna energije i električna vozila.

„Toplotne pumpe će biti ključne da se osigura da svi mogu da zagrevaju svoje domove ove i sledeće zime, da se zaštite najsiromašnija domaćinstva i preduzeća od visokih cena, kao i da se dostignu klimatski ciljevi“, poručio je Birol.

toplotne pumpe dekarbonizacija grejanje zagrevanje vode kako rade

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dvostruko vece subvencije ove godine energetsku sanaciju domacinstava Beogradu

Dvostruko veće subvencije ove godine za energetsku sanaciju domaćinstava u Beogradu

1. decembar 2022. - Ministarka Dubravka Đedović Handanović uručila je ugovore gradskim opštinama o sredstvima za energetsku sanaciju za domaćinstva

statkraft neoen hrvatska Arnaud Bellange Christophe Desplats-Redier

Statkraft preuzeo projekte firme Neoen u Hrvatskoj

1. decembar 2022. - Kako je za Balkan Green Energy News rekao Arno Belanže, direktor norveške kompanije za Hrvatsku i Francusku, reč je o desetak projekata

Srbija subvencionise energetsku sanaciju domacinstava u skoro svim opstinama i gradovima

Srbija subvencioniše energetsku sanaciju domaćinstava u skoro svim opštinama i gradovima

1. decembar 2022. - Još 12.000 domaćinstava u 137 gradova i opština uključujući tri na KiM moći će da dobije subvencije za energetsku efikasnost

Energetski intenzivna industrija u Srbiji se sprema za CBAM – za primenu rešenja za dekarbonizaciju traži podršku države

1. decembar 2022. - Privreda Srbije se ne boji dekarbonizacije i CBAM-a, ali je zabrinuta da država ne prepoznaje šta je sve potrebno da olakša poziciju pogođenim industrijama, poručili su na Beogradskom energetskom forumu veliki industrijski proizvođači