Voda

Jadranski cevovod snabdevaće Italijane vodom iz Albanije

italija albanija cevovod voda jadransko more

Foto: Google maps

Objavljeno

14.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Južna italijanska pokrajina Pulja predložila je Albaniji da se izgradi cevovod ispod Jadranskog mora kojim bi se do nje iz, okruga Đirokastra (Gjirokaster), dopremala voda. Pulja, čiji je glavni grad Bari, i Italija bi na ovaj način mogli da se izbore sa sušom, koja je posebno izražena poslednjih godina, a imajući u vidu klimatske promene predstavlja ozbiljnu pretnju.

Ideju cevovoda pokrenuo je Serđo Fontana, predsednik privrednog udruženja Confindustria Pulja i asocijacije Confiindustrija Albanija, koja predstavlja italijanske firme u Albaniji, preneo je list Corriere della Sera. A, Mikele Emilijano, predsednik regiona Pulja, je o ovom planu, čija realizacija je procenjena na milijardu evra, nedavno pisao albanskom premijeru Ediju Rami.

Fontana je izjavio da Pulji imamo znanja i tradiciju da bude nacionalna referentna tačka za vodnu politiku, i naveo da je u ovoj pokrajini Puljski akvadukt, najveći u Evropi.

Ruta bi išla od Đirokastra u Albaniji do mesta Galunjano, nedaleko od Lećea

Italija ima pred sobom Albaniju, zemlju veoma bogatu vodom, rekao je Fontana, i dodao da dve države imaju izuzetne bliske odnose. On je istakao da je to prilika da zemlja deluje preventivno kada je reč o krizi sa vodom i da izgradi impresivnu vodnu infrastrukturu u Jadranskom moru između Pulje i Albanije.

Cevovod bi se sastojao od podvodne deonice duge 85 kilometara i kopnene od 120 kilometara, a ruta bi išla od Đirokastra do mesta Galunjano, nedaleko od Lećea. Od zemlje bogate vodnim resursima do regiona koji je oduvek imao potrebu da se oslanja na infrastrukturu za snabdevanje iz susednih regiona.

Za gradnju bi bilo potrebno četiri godine

Za izgradnju infrastrukture, koja bi bila povezana na 20.000 kilometara vodovodne mreže Puljskog akvadukta, bilo bi potrebne četiri godine rada. Cilj je, kako prenosi italijanska štampa, transportovati 150 miliona kubnih metara vode godišnje do Pulje podvodnim cevovodom koji bi u najdubljim tačkama dostizao 850 metara ispod nivoa mora.

Novac za gradnju trebalo bi da bude obezbeđen preko Evropske investicone banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), italijanske države, Regiona Pulja i Puljskog akvadukta.

Interes Italije je jasan, a albanska strana bi, kako se navodi, mogla da očekuje otvaranje 8.000 radnih mesta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

(Ne)upravljanje vodnim resursima u Srbiji, sistem bez plana i ljudi

(Ne)upravljanje vodnim resursima u Srbiji: sistem bez plana i ljudi

14. novembar 2022. - Doktorka Elizabet Paunović i profesor Vladimir Pavićević govorili su za BGEN o izazovima i rešenjima u upravljanju vodnim resursima u Srbiji

Metito Utilities - Poseta Postrojenju za preradu vode Zrenjanin

Voda iz postrojenja za prečišćavanje u Zrenjaninu usklađena sa pravilnikom o higijenskoj ispravnosti

14. novembar 2022. - Analize pokazuju da je voda na izlazu iz postrojenja postigla usklađenost sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

14. novembar 2022. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

Po tuzbi Centra za zivotnu sredinu ponistena ekoloska dozvola za MHE Sutjeska 2B

Po tužbi Centra za životnu sredinu poništena ekološka dozvola za MHE Sutjeska 2B

14. novembar 2022. - Na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu, Okružni sud u Banjaluci poništio je obnovljenu ekološku dozvolu za malu hidroelektranu Sutjeska 2B