Životna sredina

Film ‘NP Fruška gora – Ode naša šuma’ pobedio na američkom festivalu

Film NP Fruska Gora Ode nasa suma pobedio americkom festivalu

Slika: Vojvođanska zelena inicijativa

Objavljeno

09.04.2021.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

09.04.2021.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Festival nezavisnog filma ICAN/HANNA u Pensilvaniji proglasio je delo „NP Fruška gora – Ode naša šuma“ pobednikom u kategoriji dokumentaraca.

Vojvođanska zelena inicijativa je podsetila da je on deo dokumentarnog televizijskog serijala „Zelena patrola na delu“ koji je producirala. Ovo delo Ruže Helać je prošle godine na Internacionalnom festivalu turističkog i ekološkog filma Silafest u Velikom Gradištu osvojilo nagradu Srebrni pincun za najbolji ekološki film u Srbiji.

„NP Fruška gora – Ode naša šuma“ je najbolji u konkurenciji 39 nominovanih filmova iz celog sveta. Na festival je stiglo tri hiljade radova na različite teme.

„Osim umetničkih razloga, ova pobeda je dragocena jer je vetar u leđa ekološkim aktivistima. Naime, film prikazuje jedan uobičajen dan ekoloških aktivista Dragane Arsić, Dušana Tomića i Staše Stanković iz pokreta Odbranimo šume Fruške gore u borbi da se sačuvaju šume Fruške gore“, zaključuje Ruža Helać, autorka i urednica „Zelene patrole na delu“.

Milica Alavanja je novinarka i montažerka, Aleksa Šainović je snimio film, a Milica Matavulj i Milan Matavulj su navedeni kao savetnici. HANNA je nazvana po popularnoj lokalnoj reci Saskvehani, koja stvara vrh estuara Česapik na istočnoj obali SAD.

Komentara: (1)
Mirjana Pavlovic / 12.04.2021.

Cestitam Ruzi Helac i svim ucesnicima u snimanju ovog filma i presrecna sam sto je na celom svetu proglasen najboljim!. Posebno sam emotivna jer ja zivim od 1992.god. na tom terenu gde je sniman film na imanju mog pradede Jankovic Svetozara,koji je bio gradonacelnik Sremskih Karlovaca za vreme mitropolita Georgija Brankovica. Dozivela sam uzasan stres kada su unistili taj teren pored Dunava posto je Karlovacka opstina dopustila da se u katastru izvrsi promena namene tog terena od „pcelarsko vikend zone“ u „gradjevinsko industrijsku zonu“. To je KATASTROFA!
Posebno je kriminal proglasenje priobalnog pojasa Dunava u zemljiste za prodaju licima koja su izgradila te zagadjivace i sada je jos opasnije da grade brzu prugu Beograd -Budimpesta da prolazi izmedju dva reda naftnih rezervoara!? A tu je bio ranije ribnjak, sumica topola i najveca povrsina „prosjanice“ gde su se napasale krave iz donjeg kraja Karlovaca. Divna mala pescana plaza je bila na kojoj sam odrasla i pored nje stare bozanstvene vrbe cije snimke sam napravila pre nego sto su ih posekli. Placem i dusa mi place sta je sve unisteno! Od „napretka“ propadosmo!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Milica Lukic, odrzivo vencanje, eko mlada

Eko mlada Milica Lukic proslavila ljubav održivim venčanjem

9. april 2021. - Primer Milice Lukić, istraživačice i ekološke aktivistkinje, pokazuje da proslava ljubavi može biti jednako svečana i dirljiva, ali i održiva.

WISE Srbija mreža žena, pod pokroviteljstvom Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), objavila je konkurs za izbor Liderke održive energetike za 2025. godinu.

Srbija bira Liderku održive energetike 2025. – prijave otvorene do 10. septembra

9. april 2021. - WISE Srbija mreža žena, pod pokroviteljstvom Nemačke razvojne saradnje GIZ, objavila je konkurs za izbor Liderke održive energetike za 2025. godinu.

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

9. april 2021. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

9. april 2021. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane