Životna sredina

Microsoft ulazi u norveški projekat prikupljanja i skladištenja CO2

Microsoft norveski prikupljanja skladistenja CO2

Slika: Equinor

Objavljeno

21.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Digitalnu platformu za hvatanje i pohranjivanje CO2 na kojoj Microsoft radi u okviru poduhvata Northern Lights u Norveškoj moći će da primene razna industrijska postrojenja. Proizvođači i potrošači fosilnih goriva su suočeni s rastom troškova na ime ispuštanja gasova s efektom staklene bašte.

Equinor i Microsoft razmatraju kako tehnologija kojom raspolaže američki softverski i hardverski gigant može da doprinese norveškom nacionalnom projektu prikupljanja i skladištenja ugljen-dioksida (CO2). Državna energetska kompanija, koja se ranije zvala Statoil i bila je zadužena uglavnom za proizvodnju nafte, razvija poduhvat Northern Lights, a Royal Dutch Shell i Total imaju po trećinu udela.

Vlada je u septembru prosledila predlog parlamentu da odobri finansiranje neznatno manje od polovine krovnog projekta Longship ili Langskip, vrednog 2,3 milijarde evra, a konačna odluka se očekuje do kraja godine. U prethodnoj varijanti programa, država je trebalo da obezbedi 2,1 milijardu evra za nešto veće ukupne troškove.

Microsoft se pridružuje krovnom projektu u segmentu transporta, skladištenja CO2 

Microsoft je potpisao memorandum o razumevanju za digitalnu platformu samo za Northern Lights, koji obuhvata prenos, prihvat i trajno skladištenje CO2 u tečnom stanju ispod dna Severnog mora. Kompanije koje proizvode i koriste fosilna goriva traže načine da smanje troškove na ime dozvola za emitovanje gasova s efektom staklene bašte, dok Evropska unija i mnoge države pooštravaju standarde.

„Jedan od imperativa za ceo svet je potreba da se pronađu novi načini za izdvajanje, transportovanje i trajno pohranjivanje ugljenika. Za to su potrebna enormna ulaganja i inovacije, uključujući ogromnu računarsku snagu i podatke“, kazao je Brad Smith, predsednik kompanije sa sedištem u Redmondu u državi Vašington. On je podsetio da Microsoft namerava da svoje neto emisije CO2 do 2030. godine svede na nulu.

Moguće direktno ulaganje

Dogovoreno je i da će se raditi na modelu za konkretnu investiciju. Naime, Microsoft je namenio milijardu dolara za tehnologiju koja sprečava da CO2 pobegne u atmosferu i na koju se oslanja u naporima za dekarbonizaciju. Dve strane su navele da će sarađivati na promociji politike bržeg ispunjavanja evropskih klimatskih ambicija pomoću prikupljanja i skladištenja CO2. Engleski akronim za ovu delatnost je CCS – carbon capture and storage.

Memorandumi su ranije potpisani s kompanijama Air Liquide, Arcelor Mittal, Ervia, Fortum, HeidelbergCement, Preem, Stockholm Exergi i ETH Zürich

Ovaj projekat može pomoći klijentima da ublaže emisije na ime potrošnje energenata, kažu u Shellu. U planu je poslovni model koji će moći da se primeni širom Evrope, otkrili su učesnici. Memorandumi su ranije potpisani s kompanijama Air Liquide, Arcelor Mittal, Ervia, Fortum, HeidelbergCement, Preem, Stockholm Exergi i ETH Zürich.

Početak rada zakazan je za 2024. godinu, a kapacitet prve faze je procenjen na 1,5 milijardi tona CO2 godišnje. Geološki rezervoar se nalazi 2.600 metara ispod morskog dna. Lokacija terminala je u opštini Ejgarden na zapadu Norveške.

Pionirski poduhvat u proizvodnji cementa, spaljivanju otpada

Microsoft je podsetio da dugo sarađuje sa sve tri naftne kompanije i naveo da izazov sa CO2 nijedna vlada niti korporacija ne može da prevaziđe sama.

Norveška vlada namerava da podrži zarobljavanje tog gasa s efektom staklene bašte u fabrici cementa u Breviku kojom upravlja Norcem HeidelbergCement. Predlog važi i za Fortumovu spalionicu otpada u Oslu, ukoliko kompanija takođe odvoji vlastita sredstva i uspe da ugovori finansiranje iz Evropske unije ili iz drugih izvora.

Firma Aker Carbon Capture, koju je osnovao Aker Solutions, već je potpisala ugovor procenjen na 156 miliona evra za hvatanje CO2 u postrojenju u Breviku na jugu zemlje. To će biti prvi takav projekat u cementnoj industriji. Equinor je postigao sporazum s kompanijom Skanska o radovima na budućem terminalu, za šta je namenjeno 35 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

21. oktobar 2020. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

protestu Bijeljini nece biti rudnika litijuma na Majevici

Na protestu u Bijeljini poručeno da neće biti rudnika litijuma na Majevici

21. oktobar 2020. - Uz podršku lokalne samouprave, građani severoistočne BiH su u Bijeljini protestovali protiv planova rudarske eksploatacije litijuma na Majevici, kao i retkih metala

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

21. oktobar 2020. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi

bih hidroelektrane epbih vranduk janjici presuda sud

Sud oborio ekološke dozvole za projekte HE Janjići i HE Vranduk koje razvija EPBiH

21. oktobar 2020. - Projekte hidroelektrana Janjići i Vranduk na reci Bosni razvija Elektroprivreda Bosne i Hercegovine već više godina