Životna sredina

Građani šokirani uništavanjem reke u Skoplju zbog male hidroelektrane

sokirani unistavanjem reke Skoplju male hidroelektrane

Slika: Unsplash

Objavljeno

02.09.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.09.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Građani su ozlojeđeni zbog štete nanesene krajoliku u Skoplju u radovima na prvoj od tri planirane male hidrocentrale u glavnom gradu. Eko-svest zahteva da se izgradnja na Markovoj reci zaustavi i da se svi takvi projekti u Severnoj Makedoniji suspenduju dok se ne revidiraju.

Eko-svest je osudila uništavanje gornjeg toka Markove reke u Skoplju tokom radova na podizanju male hidroelektrane. Ta grupa za zaštitu životne sredine saopštila je da su mnogi lokalci i ostali građani sa teritorije prestonice Severne Makedonije reagovali na devastaciju prirode i poručila je vladi da zaštiti vodne resurse u toj balkanskoj zemlji.

„U situaciji kada se posledice klimatskih promena sve češće osećaju i pojačavaju, mi kao zemlja u razvoju i bez finansijskih sredstava da reši te posledice jednostavno ne možemo sebi da dozvolimo da ostanemo bez vodnih resursa, od kojih zavisimo za vodu za piće, vodu za poljoprivredu i vodu za održavanje dragocenih ekosistema“, rekla je Ana Čolović-Lešoska iz pomenute nevladine organizacije.

Teška mehanizacija

Krajolik se potpuno promenio, a stari put je proširen da primi mašineriju, izjavio je za Meta.mk Andrej Avramov iz sela Markova Sušica.

„U tu svrhu iskopano je pola brda, odakle se vadi kamen i drugi materijal. Oko gradilišta je uništena sva priroda. Meštani i ljudi koji dolaze u vikendice su nekada mogli da se prošetaju do reke, a sada je sve zatrpano“, kazao je i dodao da se koristi teška mehanizacija. On je naveo da se nada da vibracije neće oštetiti obližnji manastir.

UN je objavio da 2,2 milijarde ljudi nema pristupa pijaćoj vodi i da će taj broj brzo rasti

Poslednji izveštaj Ujedinjenih nacija o uticaju klimatskih promena na vodne resurse ukazuje na sve češće i dugotrajnije suše te da one izazivaju nestašice vode u mnogim delovima sveta, naglašavaju u Eko-svesti. U dokumentu piše da 2,2 milijarde ljudi nema pristupa pijaćoj vodi i da se očekuje nagli rast tog broja.

UN procenjuje da će duže suše dovesti do zaraza, gladi i raseljavanja i preporučio je vladama da vodne resurse proglase prioritetom u planiranju, stoji u izjavi.

Vlada mora da zaštiti domaće vodne resurse

Eko-svest podseća da se ovog leta Prespansko jezero smanjuje i da nestaju mnoge reke u Severnoj Makedoniji. Navela je da poljoprivredni proizvođači trpe zbog štete u usevima.

Markova reka u Skoplju, gde su planirane tri male hidroelektrane ukupne snage 1,75 megavata, samo je jedan od poslednjih slučajeva, kažu zaštitnici i zaštitnice životne sredine. Takvi projekti se razvijaju u netaknutim predelima i bez nadzora i to vodi uništenju geomorfologije, biodiverziteta i ekosistemskih usluga kao što su čist vazduh i pitka voda, po rečima predstavnika Eko-svesti.

Nerazumno je i neopravdano graditi hidrocentrale, a vlada mora da stavi zdravlje i zaštitu vodnih resursa među najvažnije prioritete, pa stoga mora da zaustavi svu gradnju dok se koncesije ne preispitaju, saopštila je organizacija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

reciklaza solarnih panela kao kljucni izazov bih

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

2. septembar 2020. - Bosna i Hercegovina beleži rast upotrebe solarne energije, ali s porastom broja instaliranih panela raste i količina otpada koji će se u narednim decenijama morati da se zbrine

crna gora italija admir sahmanovic kabl solar vetar investicije

Šahmanović: U Crnoj Gori u razvoju projekti za solar i vetar snage 4.000 MW

2. septembar 2020. - U Crnoj Gori su u razvoju solarne elektrane i vetroparkovi koji će sadašnji kapacitet za...

Proizvodnja struje uglja Finskoj zanemarljiva gasenja jednog postrojenja

Proizvodnja struje iz uglja u Finskoj zanemarljiva nakon gašenja jednog postrojenja

2. septembar 2020. - Helsinki je zatvorio svoje poslednje postrojenje na ugalj, a udeo uglja u proizvodnji struje u Finskoj je i pre toga iznosio nekoliko promila

evropa solar nuklearke cene struje pojeftinjenje eurelectric

Eurelectric: Solar i nuklearke u martu za 30 odsto snizili cene struje u Evropi

2. septembar 2020. - Proizvodnja električne energije u solarnim i nuklearnim elektranama, u kombinaciji sa lepšim vremenom, doveli su do pojeftinjenja