Životna sredina

Prinudni odmori u CE Oltenia dok pandemija obara prihode

prinudni-odmori-u-ce-oltenia-dok-pandemija

Slika: Günther Hertwig, Pixabay

Objavljeno

20.04.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.04.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada u Bukureštu tokom trajanja vanrednog stanja pokriva garantovanih 75 odsto bruto plate za sve suspendovane radnike. CE Oltenia, već u crvenom zbog troškova na ime emisija, poslala je kući na po bar 17 radnih dana prvu polovinu od grupe 13.000 zaposlenih, po sistemu držanja aktivnog kadra na minimumu.

Rumunija mora da uvede mere za smanjivanje zavisnosti od uvoza energenata, izjavio je Daniel Burlan, predsednik Uprave kompanije Complexul Energetic Oltenia SA. Taj finansijski nestabilni proizvođač uglja i struje uveo je prinudni odmor za skoro 13.000 ljudi, koje je podelio na dve grupe od po barem 17 radnih dana za svakog sve do 7. juna. CE Oltenia je saopštila da prvi deo, 6.532 zaposlena, neće raditi zaključno s 11. majem.

Takozvanu naknadu za tehničku nezaposlenost trebalo bi da isplaćuje poslodavac. Ipak, država je u sklopu hitnih mera za ublažavanje posledica pandemije oboljenja COVID-19 ovaj teret preuzela na sebe. Radnicima sleduje 75 procenata bruto plate, uz još poneku varijabilnu stavku.

Električna energija iz termoelektrana na ugalj koje su van EU jeftinija je jer proizvođači nemaju troškove na ime emisija ugljen-dioksida

Kompanija je pretrpela pad prihoda u prvom kvartalu i procenila da će se on nastaviti, uzrokujući uvođenje sistema svođenja aktivnog kadra na minimum. Ukazala je na smanjenje ukupne privredne aktivnosti tokom zabrane kretanja i socijalnog distanciranja koje je vlada nametnula sa ciljem da uspori širenje virusa korona.

Burlan je takođe okrivio uvoz električne energije iz zemalja van Evropske unije i naglasio da je ona jeftinija jer tamo nema sistema naplate sertifikata za ispuštanje ugljen-dioksida. CE Oltenia je u krizi već gotovo dve godine zbog rasta troškova na ime dozvola za emisije gasova s efektom staklene bašte, objasnio je.

Šef kompanije je otkrio da je do 8. maja isključena termoelektrana na ugalj Turceni od 1,65 gigavata, najveća u zemlji. Ona se nalazi na jugozapadu. Tokom većine dana od početka marta, firma je koristila tek 300 do 500 megavata kapaciteta, naveo je.

CE Oltenia je poslala prvu grupu radnika kućama i skinula najveću termoelektranu u zemlji s mreže bar do 8. maja

CE Oltenia će ove godine dovesti sve celine u saglasnost sa propisima za zaštitu životne sredine, tvrdi Burlan. On je izrazio nadu da taj kompleks može da dođe do evropskih sredstava za svoje elektrane na gas.

Rumunija se sprema da instalira četiri solarne elektrane od ukupno 310 megavata u jednom ugljenokopu i na deponijama pepela i šljake kojima upravlja CE Oltenia. Taj proizvođač struje u državnom vlasništvu, koji je donedavno držao 25 do 30 domaćeg tržišta, ima obavezu da sastavi plan restrukturiranja u zamenu za kontroverzni paket državne pomoći.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bozinovska interkonekcije oecd jugoistocna evropa

Božinovska: Interkonekcije ključne za energetsku sigurnost regiona

20. april 2020. - Severna Makedonija aktivno radi na nekoliko ključnih projekata za povezivanje sa elektroenergetskim sistemima u regionu, kaže Sanja Božinovska

hrvatska baterije hgk izvestaj problemi

HGK: Hrvatska ima baterije od samo 11 MW, propisi koče investicije

20. april 2020. - HGK je pripremila position paper na temu prepreka za instalaciju baterija - Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi

srbija 2030 plan investicije energetika dubravka djedovic handanovic

Dubravka Đedović Handanović: Moramo da započnemo izgradnju nuklearke pre 2035.

20. april 2020. - Srbija planira da do 2035. godine investira najmanje 14,4 milijarde evra u energetiku, predviđeno je nacionalnom strategijom "Srbija 2030"

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

20. april 2020. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji