Električna energija

Izveštaj Energetske zajednice: Slab režim kažnjavanja trebalo bi reformisati

Izveštaj Energetske zajednice Slab rezim kaznjavanja trebalo bi reformisati

Photo: Energetska zajednica

Objavljeno

08.02.2018.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.02.2018.

Država

Komentari

0

Podeli

Reformisanje trenutnog slabog režim kažnjavanja, predviđenog Ugovorom o Energetskoj zajednici, je način za poboljšanje rezultata članica u sprovođenju acquis (pravne tekovine EU) Energetske zajednice (EZ).

To je ocena Sekretarijata EZ u najnovijem izveštaju Kucanje na vrata EU kroz Energetsku zajednicu: Integracija Zapadnog Balkana (ZB) u panevropsko energetsko tržište.

Kako se navodi u saopštenju Sekretarijata, u trenutku kada se članstvo ZB u EU vraća na dnevni red, ovaj izveštaj daje pregled napretka koje su zemlje regiona ostvarile u integraciji sa EU u područjima koja pokriva Ugovor o EZ.

„Još jedan instrument za poboljšanje rezultata članica u primeni acquis EZ je jačanje postojećeg mehanizma sprovođenja. Dok je promena političke kulture dugoročan proces, reformisanje trenutnog slabog režim kažnjavanja u okviru Ugovora o EZ, koji se pokazao nedovoljnim kada je reč o pitanjima u kojima su politički interesi suprotstavljeni energetskim reformama, može se postići veoma lako“, navodi se u Izveštaju.

U dokumentu se ističe da bi iskustvo EZ o visokom stepenu prihvatanja acquis u odnosu na primenu trebalo da posluži kao poruka EU da je neophodna dodatni napor u stvaranju odgovarajućih kapaciteta za primenu i upravljanje u zemljama ZB.

„Što je najvažnije, od vitalnog je značaja da region ne zaostaje u tranziciji ka čistoj energiji, koja se trenutno odvija u EU (Paket za čistu energiju iz 2016. godine). Ako se propusti ovaj trend možemo imati skupe i dugoročne posledice na ZB. Štaviše, građani regiona ne bi trebalo da čekaju na kvalitetnije usluge u energetici i poboljšanje zdravstvenih i životnih uslova“, istakao je Sekretarijat EZ u Izveštaju.

Kao što je navedeno u dokumentu, Crna Gora je predvodnik u pogledu ispunjavanja obaveza iz Ugovora o EZ. Srbija dobro radi na papiru, ali je spora u stvarnoj primeni acquis na terenu. Obe zemlje su započele pregovore o pridruživanju EU.

Sledi ih Albanija i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, koje su dobile status kandidata za članstvo u EU i trenutno su na raskrsnici između ubrzavanja i usporavanja reformi u energetskom sektoru. Kosovo* ima dobre rezultate u prihvatanjau acquis u teškim spoljnim okolnostima, ali mora učiniti više da na pravi način formira tržište i sistem zaštite životne sredine. Konačno, Bosna i Hercegovina, kao potencijalni kandidat za članstvo u EU, zaostaje za svima.

Kina, Rusija – nezamislivo, neprihvatljivo

Izveštaj takođe razmatra uticaj Kine, Rusije i Turske.

„Iako je težnja zemalja ZB da se priključe EU nesumnjiva, EZ vidi na delu da drugi igrači različitih interesa, posebno Kina, Rusija i Turska, imaju snažne interese u regionu, posebno kada je reč o energetici“, kaže se u Izveštaju.

Iako sveobuhvatna procena ovih uticaja, kako jee navedeno, prevazilazi obim ovog Izveštaja, dodaje se da ove zemlje duboko utiču na energetski pejzaž Zapadnog Balkana.

„U poslednjoj deceniji, Kina je podržala investicije u nove kapacitete za proizvodnju energije, uključujući elektrane na ugalj koje su danas nezamislive u većini zemalja EU, dok rastu i turske investicije u energetski sektor, a Rusija i dalje dominira na tržištu gasa na način koji bi bio neprihvatljiv u EU. Integracija zemalja ZB u unutrašnje energetsko tržište EU preko Energetske zajednice, čak i sa nedostacima, ostaje najefikasniji način za suzbijanje ovih uticaja“, navodi se u Izveštaju.

Glavni izazovi

Jaz između prihvatanja pravila EU u zakonodavstu i primene u praksi, kako je navedeno u izveštaju, delimično je povezan sa sistemskim nedostacima, uključujući slabosti sprovođenja, korupcije, nedostatka vladavine prava, političkog upravljanja.

„Ključni izazov ostaje jačanje nacionalnih institucija – energetskih regulatora i agencija, te organa za konkurenciju i državnu pomoć, koji nemaju snagu i nezavisnost da deluju kao efikasni i proaktivni čuvari prihvaćenog acquis. Kapaciteti javne uprave, takođe, ostaju slabi, posebno u sektorima poput energetske efikasnosti i klime, koji se i dalje, na žalost, smatraju drugorazrednim prioritetima na Balkanu“, navodi se u izveštaju.

Niz regionalnih konflikata nastavlja da ometa napredak u energetskom sektoru, a naročito spor između Srbije i Kosova*.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

8. februar 2018. - Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime bi EU zaokružila Industrijski plan za zeleni dogovor

uvoz-struje-severna-makedonija

Severna Makedonija: Solar doveo do smanjenja uvoza struje na svega 2,75% potrošnje

8. februar 2018. - Rast instalisanih kapaciteta solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji bio je 2023. za 251% veći nego prethodne godine

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

8. februar 2018. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

Za privredu u Srbiji bice smanjene cene gasa struje

Za privredu u Srbiji biće smanjene cene gasa, struje

8. februar 2018. - Cene struje i gasa za privredu pašće otprilike 20 odnosno 15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović