Vesti

EU traži da Hrvatska izmeni zakon o privatizaciji INA

privatizacija INA

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska Komisija je zvanično zatražila od Hrvatske da izmeni zakon o privatizaciji energetske kompanije INA, navodeći da se njime krše principi slobode kretanja kapitala i slobode preduzetništva.

Evropska Komisija tvrdi da je zakon o privatizaciji preduzeća INA-Industrija Nafte d.d. iz 2002. godine hrvatskoj državi dodelio posebna ovlašćenja u preduzeću, među kojima je i pravo veta na prodaju akcija ili drugih oblika imovine koje prelaze određenu granicu vrednosti. Posledice su takve da drugi akcionari praktično ne mogu da utiču na donošenje najznačajnijih odluka u skladu sa svojim udelom u vlasništvu.

Većinu akcija od 49,08 odsto vlasništva INA drži mađarska naftna kompanija MOL. Hrvatska vlada je zadržala 44,84 odsto akcija, dok institucionalni i privatni investitori drže 6,08 procenata akcija.

Posebna ovlašćenja mogu da „obeshrabre potencijalne investitore da ulažu u INA“, navodi se u memorandumu Komisije zvanom Decembarski paket prekršaja, koji navodi slučajeve kršenja niza direktiva EU i u drugim državama članicama.

Privatizacija državnog preduzeća za naftu i gas, koje je postalo INA-Industrija Nafte d.d, povremeno se vraća na dnevni red kao predmet spora zvaničnog Zagreba i Evropske Komisije, još od vremena pristupnih pregovora EU.

„Vlasti Hrvatske su prihvatile obavezu da zakon o INA usklade sa zakonima EU pre pristupanja EU, ali ga još nisu izmenile,“ piše u obrazloženom mišljenju Komisije.

Iako izvršno telo EU priznaje poseban značaj koji INA ima kao energetska kompanija, navodi da bezbednost snabdevanja energijom ne može da opravda ograničenja sloboda navedenih u Sporazumu o funkcionisanju Evropske Unije.

„Ukoliko Hrvatska ne uskladi zakon o INA sa zakonima EU u roku od dva meseca, Komisija može da donese odluku da slučaj uputi na Sud pravde EU,“ zaključila je Evropska Komisija.

„Ono što je za nas strateški bitno jeste da zadržimo vrlo jasne pozicije u arbitražnim procesima na crti zaštite nacionalnih interesa i INA kao strateške naftne kompanije”, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković hrvatskim medijima, potvrđujući da će se razgovori sa Komisijom o ovoj temi nastaviti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nordex primio porudzbinu za turbine za vetropark Jasikovo

Nordex primio porudžbinu za turbine za vetropark Jasikovo

13. decembar 2016. - Nordex Group je prihvatio porudžbinu za isporuku i montažu jedanaest vetroturbina N175/6.X za projekat Jasikovo u istočnoj Srbiji

H-Bridges polufinalu takmicenja IEEE IFEC 2026 na konferenciji IEEE APEC

H-Bridges u polufinalu takmičenja IEEE IFEC 2026 na konferenciji IEEE APEC

13. decembar 2016. - Studentski tim H-Bridges sa beogradskog ETF-a učestvuje u polufinalu međunarodnog takmičenja IEEE IFEC u okviru konferencije IEEE APEC 2026 u San Antoniju.

Projekat solarne elektrane Dama Solar u Rumuniji prosiren najveci u Evropi

Projekat solarne elektrane Dama Solar u Rumuniji proširen, postao najveći u Evropi

13. decembar 2016. - Projekat Dama Solar kompanije Rezolv Energy bi rezultirao najvećim fotonaponskim postrojenjem u Evropi. Planirana vršna snaga je podignuta na do 1,3 gigavata.

Globalni zbirni rast solara vetra 2025 iznosio rekordnih 814 gigavata

Globalni zbirni rast solara, vetra 2025. iznosio rekordnih 814 gigavata

13. decembar 2016. - Fotonaponski i kapacitet vetrolektrana su 2025. skupa porasli neviđenih 814 gigavata i 17 odsto više nego prethodne godine, objavio je Ember