Vesti

EU traži da Hrvatska izmeni zakon o privatizaciji INA

privatizacija INA

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska Komisija je zvanično zatražila od Hrvatske da izmeni zakon o privatizaciji energetske kompanije INA, navodeći da se njime krše principi slobode kretanja kapitala i slobode preduzetništva.

Evropska Komisija tvrdi da je zakon o privatizaciji preduzeća INA-Industrija Nafte d.d. iz 2002. godine hrvatskoj državi dodelio posebna ovlašćenja u preduzeću, među kojima je i pravo veta na prodaju akcija ili drugih oblika imovine koje prelaze određenu granicu vrednosti. Posledice su takve da drugi akcionari praktično ne mogu da utiču na donošenje najznačajnijih odluka u skladu sa svojim udelom u vlasništvu.

Većinu akcija od 49,08 odsto vlasništva INA drži mađarska naftna kompanija MOL. Hrvatska vlada je zadržala 44,84 odsto akcija, dok institucionalni i privatni investitori drže 6,08 procenata akcija.

Posebna ovlašćenja mogu da „obeshrabre potencijalne investitore da ulažu u INA“, navodi se u memorandumu Komisije zvanom Decembarski paket prekršaja, koji navodi slučajeve kršenja niza direktiva EU i u drugim državama članicama.

Privatizacija državnog preduzeća za naftu i gas, koje je postalo INA-Industrija Nafte d.d, povremeno se vraća na dnevni red kao predmet spora zvaničnog Zagreba i Evropske Komisije, još od vremena pristupnih pregovora EU.

„Vlasti Hrvatske su prihvatile obavezu da zakon o INA usklade sa zakonima EU pre pristupanja EU, ali ga još nisu izmenile,“ piše u obrazloženom mišljenju Komisije.

Iako izvršno telo EU priznaje poseban značaj koji INA ima kao energetska kompanija, navodi da bezbednost snabdevanja energijom ne može da opravda ograničenja sloboda navedenih u Sporazumu o funkcionisanju Evropske Unije.

„Ukoliko Hrvatska ne uskladi zakon o INA sa zakonima EU u roku od dva meseca, Komisija može da donese odluku da slučaj uputi na Sud pravde EU,“ zaključila je Evropska Komisija.

„Ono što je za nas strateški bitno jeste da zadržimo vrlo jasne pozicije u arbitražnim procesima na crti zaštite nacionalnih interesa i INA kao strateške naftne kompanije”, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković hrvatskim medijima, potvrđujući da će se razgovori sa Komisijom o ovoj temi nastaviti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

NGEN Pametne baterije i vestacka inteligencija oslonac energetske tranzicije

NGEN: Pametne baterije i veštačka inteligencija su oslonac energetske tranzicije

13. decembar 2016. - NGEN-ovi predstavnici su na Beogradskom energetskom forumu poručili da je energetski sistem budućnosti decentralizovan, dinamičan i softverski kontrolisan

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

13. decembar 2016. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026

srbija eu region bef 2026 cbam granica eu zapadni balkan

CBAM bi mogao da uspori dekarbonizaciju i razvoj obnovljive energije, suprotno od onoga što mu je cilj

13. decembar 2016. - Beogradski energetski forum 2026. (BEF 2026) pružio je priliku svim učesnicima na tržištu da iznesu prva iskustva sa primenom CBAM-a

Papastavru Srbija Severna Makedonija gasnim interkonekcijama Vertikalnom koridoru

Papastavru: Srbija, Severna Makedonija se gasnim interkonekcijama pridružuju Vertikalnom koridoru

13. decembar 2016. - Grčki ministar životne sredine i energetike Stavros Papastavru izjavio je da će projekat Vertikalnog gasnog koridora biti proširen na Severnu Makedoniju i Srbiju