Vesti

EU traži da Hrvatska izmeni zakon o privatizaciji INA

privatizacija INA

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska Komisija je zvanično zatražila od Hrvatske da izmeni zakon o privatizaciji energetske kompanije INA, navodeći da se njime krše principi slobode kretanja kapitala i slobode preduzetništva.

Evropska Komisija tvrdi da je zakon o privatizaciji preduzeća INA-Industrija Nafte d.d. iz 2002. godine hrvatskoj državi dodelio posebna ovlašćenja u preduzeću, među kojima je i pravo veta na prodaju akcija ili drugih oblika imovine koje prelaze određenu granicu vrednosti. Posledice su takve da drugi akcionari praktično ne mogu da utiču na donošenje najznačajnijih odluka u skladu sa svojim udelom u vlasništvu.

Većinu akcija od 49,08 odsto vlasništva INA drži mađarska naftna kompanija MOL. Hrvatska vlada je zadržala 44,84 odsto akcija, dok institucionalni i privatni investitori drže 6,08 procenata akcija.

Posebna ovlašćenja mogu da „obeshrabre potencijalne investitore da ulažu u INA“, navodi se u memorandumu Komisije zvanom Decembarski paket prekršaja, koji navodi slučajeve kršenja niza direktiva EU i u drugim državama članicama.

Privatizacija državnog preduzeća za naftu i gas, koje je postalo INA-Industrija Nafte d.d, povremeno se vraća na dnevni red kao predmet spora zvaničnog Zagreba i Evropske Komisije, još od vremena pristupnih pregovora EU.

„Vlasti Hrvatske su prihvatile obavezu da zakon o INA usklade sa zakonima EU pre pristupanja EU, ali ga još nisu izmenile,“ piše u obrazloženom mišljenju Komisije.

Iako izvršno telo EU priznaje poseban značaj koji INA ima kao energetska kompanija, navodi da bezbednost snabdevanja energijom ne može da opravda ograničenja sloboda navedenih u Sporazumu o funkcionisanju Evropske Unije.

„Ukoliko Hrvatska ne uskladi zakon o INA sa zakonima EU u roku od dva meseca, Komisija može da donese odluku da slučaj uputi na Sud pravde EU,“ zaključila je Evropska Komisija.

„Ono što je za nas strateški bitno jeste da zadržimo vrlo jasne pozicije u arbitražnim procesima na crti zaštite nacionalnih interesa i INA kao strateške naftne kompanije”, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković hrvatskim medijima, potvrđujući da će se razgovori sa Komisijom o ovoj temi nastaviti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Energetska zajednica nominacije PECI projekte energetske infrastrukture

Energetska zajednica prima nominacije za PECI projekte energetske infrastrukture

13. decembar 2016. - Prilika za nominaciju projekata prekogranične energetske infrastrukture Energetske zajednice PECI 2026 traje do 19. januara

GGF osam sporazuma novi talas investicija energetsku tranziciju Zapadnom Balkanu

GGF-ovih osam sporazuma za novi talas investicija u energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu

13. decembar 2016. - Fond za zeleni razvoj – GGF potpisao je niz sporazuma za zelene zajmove i projekte solarnih elektrana i skladištenje energije širom Zapadnog Balkana

reka Studenica, UNESCO

Unesko obavešten o ugroženosti Studenice zbog planova za male hidroelektrane

13. decembar 2016. - Ekološka udruženja su upozorila Unesko da bi izgradnja MHE mogla da naruši sliv reke Studenice i zaštićeni kulturni predeo oko manastira

slovenija talum aluminijum solar elektrane

Slovenački Talum planira solarne elektrane snage do 60 MW

13. decembar 2016. - Slovenačka firma za proizvodnju robe od aluminijuma u julu je pokrenula proceduru za odobravanje projekta u Ministarstvu životne sredine