Vesti

EU traži da Hrvatska izmeni zakon o privatizaciji INA

privatizacija INA

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska Komisija je zvanično zatražila od Hrvatske da izmeni zakon o privatizaciji energetske kompanije INA, navodeći da se njime krše principi slobode kretanja kapitala i slobode preduzetništva.

Evropska Komisija tvrdi da je zakon o privatizaciji preduzeća INA-Industrija Nafte d.d. iz 2002. godine hrvatskoj državi dodelio posebna ovlašćenja u preduzeću, među kojima je i pravo veta na prodaju akcija ili drugih oblika imovine koje prelaze određenu granicu vrednosti. Posledice su takve da drugi akcionari praktično ne mogu da utiču na donošenje najznačajnijih odluka u skladu sa svojim udelom u vlasništvu.

Većinu akcija od 49,08 odsto vlasništva INA drži mađarska naftna kompanija MOL. Hrvatska vlada je zadržala 44,84 odsto akcija, dok institucionalni i privatni investitori drže 6,08 procenata akcija.

Posebna ovlašćenja mogu da „obeshrabre potencijalne investitore da ulažu u INA“, navodi se u memorandumu Komisije zvanom Decembarski paket prekršaja, koji navodi slučajeve kršenja niza direktiva EU i u drugim državama članicama.

Privatizacija državnog preduzeća za naftu i gas, koje je postalo INA-Industrija Nafte d.d, povremeno se vraća na dnevni red kao predmet spora zvaničnog Zagreba i Evropske Komisije, još od vremena pristupnih pregovora EU.

„Vlasti Hrvatske su prihvatile obavezu da zakon o INA usklade sa zakonima EU pre pristupanja EU, ali ga još nisu izmenile,“ piše u obrazloženom mišljenju Komisije.

Iako izvršno telo EU priznaje poseban značaj koji INA ima kao energetska kompanija, navodi da bezbednost snabdevanja energijom ne može da opravda ograničenja sloboda navedenih u Sporazumu o funkcionisanju Evropske Unije.

„Ukoliko Hrvatska ne uskladi zakon o INA sa zakonima EU u roku od dva meseca, Komisija može da donese odluku da slučaj uputi na Sud pravde EU,“ zaključila je Evropska Komisija.

„Ono što je za nas strateški bitno jeste da zadržimo vrlo jasne pozicije u arbitražnim procesima na crti zaštite nacionalnih interesa i INA kao strateške naftne kompanije”, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković hrvatskim medijima, potvrđujući da će se razgovori sa Komisijom o ovoj temi nastaviti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 finansiranje korbo ebrd cerovic unicredi straus ggf bogosavljevic marsh

Nestabilnost na tržištu potpuno je izmenila okruženje za finansiranje obnovljive energije

13. decembar 2016. - Predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, banaka, fondova razgovarali su o novim modelima na Beogradskom energetskom forumu 2026.

Energo-Pro pojacao veliku hidroelektranu Turskoj solarnim parkom

Energo-Pro pojačao svoju veliku hidroelektranu u Turskoj solarnim parkom

13. decembar 2016. - Energo-Pro je na istoku Turske izgradio solarni sistem od 40 megavata i integrisao ga sa svojom hidroelektranom Alpaslan 2, od 280 megavata

Grzegorz Zieliński EBRD Jugoistocnoj Evropi 1 juna Gžegož Zjelinjski

EBRD-ovo poslovanje u Jugoistočnoj Evropi od 1. juna vodi Gžegož Zjelinjski

13. decembar 2016. - EBRD-ov novi izvršni direktor za Jugoistočnu Evropu Gžegož Zjelinjski stupa na dužnost na početku sledećeg meseca

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija resenja tranziciju BEF Beogradski energetski forum

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija: nema univerzalnog rešenja, ali postoje prilike za lakšu tranziciju

13. decembar 2016. - Ne postoji univerzalno rešenje za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije ali prilike postoje za brzo ostvarivanje nekih rezultata, čulo se na Beogradskom energetskom forumu