{"id":96993,"date":"2026-10-16T16:04:34","date_gmt":"2026-10-16T14:04:34","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=96993"},"modified":"2026-10-16T16:04:34","modified_gmt":"2026-10-16T14:04:34","slug":"grupa-naucnika-i-strucnjaka-predstavila-platformu-za-obnovu-deliblatske-pescare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/grupa-naucnika-i-strucnjaka-predstavila-platformu-za-obnovu-deliblatske-pescare\/","title":{"rendered":"Grupa nau\u010dnika i stru\u010dnjaka predstavila platformu za obnovu Deliblatske pe\u0161\u010dare"},"content":{"rendered":"<h2>Nakon po\u017eara koji je ovog leta zahvatio vi\u0161e od 12.000 hektara Deliblatske pe\u0161\u010dare, grupa nau\u010dnika i stru\u010dnjaka izradila je platformu za obnovu ovog za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja. Oni predla\u017eu izradu sveobuhvatnog programa revitalizacije, obnovu prirodnih ekosistema bez sadnje neadekvatnih i invazivnih vrsta, kao i uspostavljanje sistema za rano otkrivanje i spre\u010davanje \u0161irenja po\u017eara.<\/h2>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">U po\u017earima koji su ovog leta <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/vatreni-tornado-kod-grebenca-deliblatska-pescara-i-dalje-gori\/\">zahvatili Deliblatsku pe\u0161\u010daru<\/a> izgorelo je vi\u0161e od 12.000 hektara, pokazala je satelitska analiza koju je sprovelo Javno preduze\u0107e Vojvodina\u0161ume.<\/p>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Uz podr\u0161ku fakulteta univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Ni\u0161u i Kragujevcu, Prirodnja\u010dkog muzeja, Srpske akademije nauka i umetnosti, Matice srpske i stru\u010dnih dru\u0161tava, grupa nau\u010dnika i stru\u010dnjaka izradila je <a href=\"https:\/\/bio.bg.ac.rs\/2026\/10\/platforma-za-obnovu-deliblatske-pescare-nakon-pozara-2026-godine\/\">platformu za obnovu Specijalnog rezervata prirode Deliblatska pe\u0161\u010dara<\/a>, saop\u0161tio je Biolo\u0161ki fakultet Univerziteta u Beogradu.<\/p>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Glavni cilj platforme je obnova i dugoro\u010dno o\u010duvanje razli\u010ditih ekosistema koji \u010dine Deliblatsku pe\u0161\u010daru, kao i izrada sveobuhvatnog programa revitalizacije ovog za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja.<\/p>\n<blockquote>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Pored sprovo\u0111enja obnove, potrebno je izgraditi sistem ranog otkrivanja po\u017eara<\/p>\n<\/blockquote>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Platformom se predla\u017eu nau\u010dno zasnovana obnova bez sadnje neadekvatnih, alohtonih i invazivnih vrsta, dugoro\u010dno pra\u0107enje stanja stani\u0161ta, za\u0161ti\u0107enih i invazivnih vrsta, kao i podzemnih voda, procena kumulativnih pritisaka na ovo podru\u010dje i otvorena javna rasprava.<\/p>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Pored sprovo\u0111enja obnove, potrebno je izgraditi sistem ranog <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/kako-klimatske-promene-podsticu-sve-ucestalije-i-razornije-sumske-pozare\/\">otkrivanja po\u017eara<\/a>, automatskog uzbunjivanja i koordinisanog spre\u010davanja njihovog \u0161irenja u ranim fazama, navodi se u platformi.<\/p>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Deliblatska pe\u0161\u010dara, poznata i kao Evropska Sahara, jedna je od najve\u0107ih evropskih pe\u0161\u010dara i dom za vi\u0161e od 2.500 vrsta biljaka i \u017eivotinja, od kojih je zakonom za\u0161ti\u0107eno vi\u0161e od 400. Na ovom podru\u010dju prisutno je i vi\u0161e od 240 me\u0111unarodno zna\u010dajnih vrsta.<\/p>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Osim \u0161to je na nacionalnom nivou za\u0161ti\u0107ena kao specijalni rezervat prirode, Deliblatska pe\u0161\u010dara je deo preliminarne Emerald mre\u017ee.<\/p>\n<p data-pm-slice=\"1 1 []\">Pored pe\u0161\u010darskih, ovo podru\u010dje obuhvata i stepske, \u017ebunaste, \u0161umske i mo\u010dvarne ekosisteme, koje karakteri\u0161u specifi\u010dne vrste biljaka, \u017eivotinja i gljiva.<\/p>\n<h3 data-pm-slice=\"1 1 []\">Program revitalizacije Deliblatske pe\u0161\u010dare<\/h3>\n<p>U platformi se isti\u010de da program revitalizacije Deliblatske pe\u0161\u010dare mora biti zasnovan na osnovnim ekolo\u0161kim principima, principima za\u0161tite prirode i me\u0111unarodno prihva\u0107enoj praksi.<\/p>\n<p>Izme\u0111u ostalog, to podrazumeva napu\u0161tanje prakse formiranja \u0161umskih sastojina sadnjom neadekvatnih vrsta, poput borova, i alohtonih i invazivnih vrsta, poput bagrema.<\/p>\n<p>U obnovi bi trebalo koristiti isklju\u010divo doma\u0107e li\u0161\u0107arske vrste, poput hrasta medunca, srebrne lipe, hrasta lu\u017enjaka, i drugih koje su pre intenzivnog \u010dovekovog uticaja na pe\u0161\u010daru formirale prirodne \u0161ume. Pri izboru vrsta potrebno je uzeti u obzir i o\u010dekivane klimatske promene u narednim decenijama, isti\u010de se u platformi.<\/p>\n<blockquote><p>Program mora da preispita dosada\u0161nje prakse upravljanja i gazdovanja ovim podru\u010djem<\/p><\/blockquote>\n<p>Dodaje se da program mora da obuhvati procenu ekolo\u0161kih posledica po\u017eara, kao i temeljno preispitivanje dosada\u0161njih koncepata i prakse upravljanja i gazdovanja ovim podru\u010djem, posebno u pogledu povezivanja bezbednosnih i ekosistemskih principa, uz uva\u017eavanje ekonomske odr\u017eivosti \u0161umarskog gazdovanja.<\/p>\n<p>Pored saniranja posledica po\u017eara, program treba da uzme u obzir sve druge kumulativne pritiske na Deliblatsku pe\u0161\u010daru, uklju\u010duju\u0107i postoje\u0107e i planirane vetroparkove, kao i druge <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/srbija-usvojila-zakon-koji-omogucava-izgradnju-na-lokacijama-gde-su-izgorele-sume\/\">privredne i infrastrukturne projekte<\/a> u neposrednom okru\u017eenju.<\/p>\n<blockquote><p>Planovi, programi i aktivnosti na podru\u010dju Deliblatske pe\u0161\u010dare moraju biti uskla\u0111eni sa Zakonom o za\u0161titi prirode, a ne sa Zakonom o \u0161umama<\/p><\/blockquote>\n<p>Autori platforme nagla\u0161avaju da Deliblatska pe\u0161\u010dara nije \u0161umsko podru\u010dje kojim se gazduje radi proizvodnje i kori\u0161\u0107enja drvne mase, ve\u0107 za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje kojim se upravlja radi o\u010duvanja biodiverziteta i drugih prirodnih vrednosti. Zbog toga smatraju da svi planovi, programi i aktivnosti na ovom podru\u010dju prvenstveno moraju biti uskla\u0111eni sa Zakonom o za\u0161titi prirode, a ne sa Zakonom o \u0161umama.<\/p>\n<p>Naime, prema Zakonu o \u0161umama, sanacioni plan se donosi najkasnije tri meseca nakon prestanka dejstva prirodne nepogode. U platformi se ukazuje i na to da je izrada ovog plana ograni\u010dena na licencirane in\u017eenjere \u0161umarstva. Autori platforme isti\u010du da sanacija opo\u017earenih \u0161umskih povr\u0161ina mora biti deo \u0161ireg programa revitalizacije celog podru\u010dja, zasnovanog na ciljevima za\u0161tite prirode, u \u010dijoj izradi treba da u\u010destvuje nezavisan multidisciplinarni tim nau\u010dnika i stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih relevantnih oblasti.<\/p>\n<p>Program revitalizacije, kako se nagla\u0161ava, mora biti predmet otvorene i transparentne javne rasprave, uz aktivno u\u010de\u0161\u0107e nau\u010dne i stru\u010dne zajednice, nadle\u017enih dr\u017eavnih institucija, zainteresovanih gra\u0111ana i organizacija civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon po\u017eara koji je ovog leta zahvatio vi\u0161e od 12.000 hektara Deliblatske pe\u0161\u010dare, grupa nau\u010dnika i stru\u010dnjaka izradila je platformu za obnovu ovog za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja<\/p>\n","protected":false},"author":34,"featured_media":97065,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Grupa nau\u010dnika i stru\u010dnjaka predstavila Platformu za obnovu Deliblatske pe\u0161\u010dare","_seopress_titles_desc":"Nakon po\u017eara koji je ovog leta zahvatio vi\u0161e od 12.000 hektara Deliblatske pe\u0161\u010dare, grupa nau\u010dnika i stru\u010dnjaka izradila je platformu za obnovu ovog za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"4","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"deliblatska pescara","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[5253,4],"tags":[1739,1530,6614,6476,6481,5296],"class_list":["post-96993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biodiverzitet","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-biodiverzitet","tag-ekosistem","tag-pozari","tag-suma","tag-sumski-ekosistem","tag-zasticene-vrste","country-srbija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/34"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96993"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":97072,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96993\/revisions\/97072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/97065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}